Pretraga tekstova
Predviđa se za 3 milijuna tona manja svjetska proizvodnja pšenice u 2012/13 u odnosu na prethodni mjesec, što sada iznosi 662 mil. tona
Značajan pad proizvodnje uglavnom je rezultat loših vremenskih prilika na području bivšeg SSSR-a. Suho vrijeme, slično onom iz 2010., značajno je utjecalo na razvoj usjeva, posebno u zadnja dva mjeseca. Utjecaj je osobito bio izražen u središnjim i istočnim dijelovima Rusije. Na proizvodnju pšenice u Kazahstanu također je utjecala suša i proizvodnja se očekuje na polovičnoj razini od one prethodne sezone. U Ukrajini su uvjeti uzgoja za pšenicu bili nešto bolji, posebno u središnjim i zapadnim krajevima zemlje, iako su se uzgajivači žalili na značajan gubitak sklopa zbog jakih mrazeva prošle zime. Pad proizvodnje pšenice u ove tri zemlje zajedno procjenjuje se za barem 32 milijuna tona u usporedbi s prošlom sezonom.
U EU su također jaki mrazevi početkom godine uzrokovali značajne gubitke na površinama pod pšenicom. Samo u Poljskoj, Njemačkoj i Francuskoj zbog gubitaka od mraza moralo je biti napušteno više od 1 milijun ha. Unatoč tome, vremenske prilike u ovim zemljama su nakon toga bile idealne za razvoj pšenice. To znači da bi prinosi mogli biti barem prosječni, unatoč utjecaju mraza. Značajni gubici prinosa zabilježeni su i na Balkanu. Sve navedeno upućuje na europsku proizvodnju pšenice na razočaravajućoj razini od 125 milijuna tona ne računajući durum pšenice. To je točno 5 milijuna tona manje nego prošle godine. U Sjevernoj Americi žetva se očekuje u sljedećih šest tjedana. Vremenske su prilike tamo bile mnogo povoljnije za pšenicu nego u Europi. Za australske prinose i dalje je teško procijeniti da li će biti smanjeni jer su usjevi još u ranoj fazi razvoja.
Očekuje se porast potrošnje krušne pšenice i pšenice za preradu, te smanjenje potrošnje stočne pšenice. Predviđa se pad svjetskih zaliha za 17 milijuna tona u odnosu na prošlu sezonu, što dovodi svjetske zalihe na razinu od 180 milijuna tona. Svjetska trgovina pšenicom očekuje se na razini od 132,7 mil. tona, što je 13,3 milijuna tona manje od prošle sezone. Razlog tome je smanjen uvoz stočne pšenice.
Autor: Ana Tičinović Masnica
Foto: RGBStock.com
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 6 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 6 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.