Pretraga tekstova
Kako na većini poljoprivrednih površina kreću rano proljetni korovi, potrebno je ući u polje čim se stvore uvjeti kako bi se osim prihrane obavila i zaštita od korova.
Ovisno o roku sjetve ozimi usjevi se nalaze u različitim razvojnim fazama, a pregledom parcela agronomi iz Savjetodavne službe uočili su kako su oni žuti, što pripisuju velikoj količini vlage i nemogućnosti obavljanja prihrane. Kako na većini poljoprivrednih površina kreću rano proljetni korovi, potrebno je, preporučuju, ući u polje čim se stvore uvjeti kako bi se osim prihrane obavila i zaštita od korova.
Najprisutniju su ranoproljetni korovi: mišjakinja (Stellaria media), mrtva kopriva (Lamium purpureum), poljska ljubičica (Viola), čestoslavica (Veronica sp.), divlji mak (Papaver rhoeas), slakoperka (Apera spica venti).
U njihovo suzbijanje preporučljivo je krenuti tek nakon provedene prihrane, odnosno kada usjevi budu u boljoj kondiciji. Većinu navedenih sredstava za zaštitu bilja preporučuju savjetodavci treba primijeniti od stadija kada je razvijen prvi list do stadija kraj busanja.
Tretiranje je moguće obaviti jednim od herbicidnih pripravaka: Filon 80 EC, Alister Grande, Tornado forte, Herbaflex, Legato plus, Logran WG, Protugan, Tolurex SC.
Ukoliko se primijeti veliki problem uskolisnih korova slakoperka (Apera spica-venti), divlja zob (Avena spp.), mišji repak (Alopecurus myosuroides) dr. može se primijeniti herbicid Axial 50 EC, preporuča agronom Marijana Milušić iz Savjetodavne službe napominjući kako su Sekator OD, Hussar OD, Grodyl, Mustang, herbicidi koje je moguće primijeniti kada su ozimine prošle fazu busanja negdje do drugog koljenca.
Pripravke za zaštitu bilja potrebno je upotrijebiti, napominje, sukladno upotrebama proizvođača, a praznu ambalažu propisno zbrinuti. Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na slijedećoj web adresi.
Foto: Pixabay
Autorica
Više [+]
Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.