Pretraga tekstova
Izražajnija je na lakšim, propusnim i tlima s manjim sadržajem humusa koja nemaju sposobnost akumulacije oborina, kažu iz Uprave za stručnu podršku poljoprivredi.
Štete od elementarnih nepogoda koje su lani pogodile domaću proizvodnju premašile su 600 milijuna kuna, upozorila je prošle godine Hrvatska poljoprivredna komora. Uglavnom se radilo o štetama od suše, poplava, tuče, kiše koja se smrzava i mraza.
Isti scenarij ponavlja nam se i ove godine, a većina županija priprema se za proglašenje prirodne nepogode od suše. Koliko će u konačnici biti štete zbog vremenskih (ne)prilika s obzirom na brojne tuče (samo u bukovečkom kraju je 58 milijuna kuna), tek ćemo vidjeti.
Kako je objavila Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, suša koja neravnomjerno diljem Lijepe naše zaustavlja poljoprivredne kulture u njihovom rastu i razvoju počela se značajnije zamjećivati tijekom lipnja.
U ratarstvu kod strnih žitarica došlo je do ubrzane zriobe i ranije žetve s nižim prinosima. Jare ratarske kulture, napominju, reagirale su na uvjete tijekom srpnja uvijanjem listova, slabijom oplodnjom i potpunim sušenjem donjih listova ili propadanjem cijelih biljaka.
"Valja reći da je izražajnija na lakšim, propusnim tlima i tlima s manjim sadržajem humusa koja nemaju sposobnost akumulacije oborina za koje ne možemo reći da ih nije bilo tijekom prve polovice godine iako nam je prethodna zima bila bez snijega", navode.
Stanje usjeva je od županije do županije različito, a razlozi tome su količina primljenih oborina, sposobnosti tla da primljene akumulira, vrsti zasijane ili zasađene kulture, agrotehničkim radnjama koje su do sada obavljane - vremenu i načinu osnovne obrade, gnojidbi, sjetvi te posebno njezi koja se obavlja prema potrebi, a obuhvaća: valjanje, drljanje, okopavanje, međurednu kultivaciju, prihranu, zaštitu od štetnika, bolest i korova te navodnjavanje.
Sigurno je, kažu, da će u budućnosti poljoprivredna proizvodnja umnogome ovisiti o navodnjavanju i dostupnosti vode za tu agrotehničku mjeru njege usjeva. "Do tada preostaje da se izborom sorti ili hibrida koji su tolerantni na sušu te primjenom sveobuhvatnih agrotehničkih mjera poljoprivredna proizvodnja učini manje rizičnom", naglašavaju iz bivše Savjetodavne službe.
Ove godine, kaže nam i ratar Robert Mesaroš iz okolice Vukovara gdje kiše nije bilo mjesecima, nitko ne može računati na visoke prinose.
"Kukuruz se još drži kakvo je stanje, ali ako bude 3-3,5 tona po jutru bit će dobro", kaže dodajući da će sigurno i kod soje biti niži prinosi.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, nakon još jednog toplinskog vala čiji smo vrhunac doživjeli ovaj vikend, sutra nas u unutrašnjosti zemlje očekuje umjereno do pretežno oblačno, u Slavoniji te u dijelu središnje Hrvatske s mjestimičnom kišom, u noći i grmljavinom. Od sredine dana na zapadu razvedravanje.
"Na sjevernom Jadranu pretežno, a u Dalmaciji djelomice sunčano uz mogućnost za lokalne pljuskove poslijepodne većinom u unutrašnjosti Dalmacije. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni", stoji u objavi.
Nadalje, na Jadranu slaba i umjerena, mjestimice i jaka bura s olujnim udarima, sredinom dana i popodne na srednjem i južnom dijelu jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Kako navodi DHMZ, najniža jutarnja temperatura bit će između 15 i 20, na Jadranu od 21 do 26 °C, a najviša dnevna između 22 i 27, na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 28 do 33 °C.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Ljubičasto srce Slavonije Polje lavande - #RuralFoto #Priroda U Bogdanovcima, usred slavonske ravnice, moj prijatelj Tihomir stvorio je more koje ne šumi, nego miriše. Redovi lavande pružaju se prema horizontu i pretvaraju ovaj komadić zeml... Više [+]
Ljubičasto srce Slavonije
Polje lavande - #RuralFoto #Priroda
U Bogdanovcima, usred slavonske ravnice, moj prijatelj Tihomir stvorio je more koje ne šumi, nego miriše. Redovi lavande pružaju se prema horizontu i pretvaraju ovaj komadić zemlje u beskrajnu ljubičastu priču. Kažu da je ovo jedno od najvećih polja lavande u Hrvatskoj, ali njegova prava veličina ne mjeri se hektarima. Mjeri se trudom, ljubavlju prema zemlji i prizorom zbog kojeg barem na trenutak zastaneš i samo gledaš.
Danica Đanović
prije 4 dana
Ovo je baš prekrasno, bila moja djeca kod Tihe i Josipe. Ovo je baš prekrasno, bila moja djeca kod Tihe i Josipe.
Mirela Benko
prije 1 tjedan
Predivno za oči da odmore uz te boje... Predivno za oči da odmore uz te boje...
Đuro Japaric
prije 4 godine
asd gfd , ako Vam je poljoprivreda jedini izvor prihoda za život , dižite ruke od toga , jer su realnost sve gori klimatski uvjeti !
asd gfd
prije 4 godine
Zao mi je ratara ali sto je sa vocarima i povrtlarima? Nazalost ja sam oboje od navedenih. Da li znate koji su inputi i tim proizvodnjama? Ostali smo bez vode sto se nikad nije dogodilo. Sve ide u propast. Ulozeno je u proizvodnju barem deset puta nego u ratarstvo. Od drzave nema glasa, a kamoli pomoci. Oni su na godisnjem negdje po morima i planinama. Tko ce nas vidjeti, kome da se zalimo, kako da prezivimo i prehranimo porodicu u slijedecih godinu dana. Prezivjeli budemo ali djeci treba odjeca, knjige, dzeparac, neki izlet da se ne osjecaju kao govna naspram vrsnjaka. Treba nekako naci novca za nesto posaditi na godinu. Kako? Da li uopce ima smisla? U meni samo gorcina. Nemam vise snage boriti se sa vjetrenjacama. Lani smo jedva nekako izasli na kraj sa susom i mislili da je to ekstrem koji se nece tako brzo ponoviti, a ove godine strava. Tesko mi je, sram me je pred djecom jer nemam. Osjecam se nesposoban i nedostojan prekrasne obitelji koju imam.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Ustaju oni iz fotelja kada idu na bankomat podići uhljebničku plaću , kao i zastupnici koji ne moraju u 4 godine biti u saboru , osim kada kažu da prisežu ! U Slavoniji neke kulture NE TREBA VIŠE SIJATI ! PROBLEM je i priprema zemlje za JESENSKU sjetvu i ako suša nastavi na znatnim površinama sjetve NEĆE BITI !