Suša uništila usjeve

Posljednja kiša nije spasila poljoprivredne usjeve, jer su rekordno visoke temperature već dobrano pogodile veliki dio poljoprivrednih usjeva koji se slabo navodnjavaju, a najveća je šteta nanesena povrtlarskim usjevima te soji i kukuruzu.

Što se tiče golemih šteta od suše, koje osiguravajuća društva ne priznaju, u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja očekuju cjelovita izvješća iz županija o štetama (površine, vrste i iznosi štete) na osnovu kojih bi Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda predložili moguće mjere za saniranje.

Suša je gotovo prepolovila urod mandarina u dolini Neretve, a najveće su štete pri urodu luka, koje iznose i do 70 posto, jer se veći dio usjeva luka na visokim temperaturama gotovo skuhao.

To će još više otvoriti vrata uvozu luka, posebno češnjaka, iz Kine, otkud dolazi češnjak bez intezivnog mirisa i kvalitete.

S druge strane, na primjeru pšenice ovogodišnjeg roda pokazalo se da štete od suše ne samo da nisu bile velike, kako su to neki agronomski stručnjaci predviđali, nego je njen urod bio iznad očekivanja.

Na žalost, zbog katastrofalne suše, ali i samo 18.000 hektara navodnjavanih površina, već se sad može prognozirati da će štete na kasnim usjevima (soja i kukuruz) biti neizbježne.

No dok same županije učestalo proglašavaju štete od elementarnih nepogoda, koje su samo prošle godine iznosile 1,5 milijardi kuna, dug je put do naknade od elemetarne nepogode.

Prema podacima, suša što je zahvatila Slavoniju i Baranju, samo u Osječko-baranjskoj županiji, na poljoprivrednim je kulturama prouzročila više od 200 milijuna kuna štete. Kad je riječ o usjevima, prinos kukuruza ove bi godine mogao biti manji i 30 posto, što će uvelike poremetiti odnose na tržištu poljoprivrednih proizvoda koje je ionako nestabilno.

Suša je na kukuruzu izazvala raniju pojavu klasa i formiranje klipa, a ni kvaliteta zrna nije zadovoljavajuća. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta berba kukuruza će osjetno uraniti, odnosno poklopit će se s ubiranjem drugih usjeva, pa seljaci ne mogu biti zadovoljni.

Za krumpir se očekuje oko 30 posto manji prinos, a budući da nije bilo dovoljno kiše, stradali su i voćnjaci i vinogradi.

Povrtlarske kulture koje se ne navodnjavaju nego natapaju moguće je spasiti ako se ne štedi voda. No usjevi koji su opstali u nepovoljnijim vremenskim uvjetima, a takvi su česti posljednjih godina, ispod su prosječne razine kvalitete. Uzgajivači voća žale se da su presušila jezera iz kojih su navodnjavali voćnjake. Šteta od suše moglo bi biti i pri proizvodnji mlijeka jer i domaće životinje trpe zbog vrućine i daju manje mlijeka.

Zbog svega toga, poljoprivrednici su s pravom očekivali da će država interventnim sredstvima pomoći da se lakše prebrode posljedice suše.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ