Bez obzira na to hoće li ratari sijati postrno ili ne, nakon žetve trebaju odmah reagirati prašenjem strništa, napominje prof.dr.sc. Bojan Stipešević s FAZOS-a.
Žetva uljane repice i strnih žitarica u punom je jeku, a dobri vremenski uvjeti u proljeće osigurali su solidne prinose. Međutim, kulturama poput kukuruza, trenutna suša nikako ne ide u prilog. "Sve je izraženija, vidim na polju da se pojavljuju pukotine veće od 30 do 40 cm, a kukuruz se ušiljio", kaže nam prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Pojašnjava nam da ova biljka uvrće svoje listove kako bi smanjila transpiraciju odnosno isparavanje vode i tako preživjela sušu.
Ratari koji žele dvije žetve, a onda i dvostruki prihod, na svojoj njivi, nakon "skidanja" pšenice idu u postrnu sjetvu soje jer im to omogućuje njezina kratka vegetacija, no suša im otežava posao. Kako bi to što uspješnije izveli, moraju obratiti pozornost na kvalitetnu obradu tla uz što manji gubitak vlage, jer upravo o tome ovisi nicanje postrnih usjeva koji se siju ljeti u uvjetima bez navodnjavanja.
"Bez obzira na to hoće li ratari sijati postrno ili ne, nakon žetve trebaju odmah reagirati prašenjem strništa", upozorava Stipešević. Riječ je o plitkom oranju na dubini od 10 do 15 cm, nakon čega se vrši predsjetvena priprema tanjuranjem i/ili drljanjem. Valja napomenuti da je agrotehničke mjere poželjno obaviti u što kraćem vremenskom periodu radi iskorištenja i očuvanja vlage tla.
"Prije pripreme tla važno je ocijeniti njegovo stanje od table do table", objašnjava naš sugovornik rekavši da treba uzeti lopatu u ruke i zatim iskopati zemlju, i to barem za veličinu ašova, kako bi se moglo vidjeti stanje vlage u tlu.
Napominje da je tu riječ o konzervacijskoj poljoprivredi i ostavljanju barem 30 posto pokrivenosti tla žetvenim ostacima, što igra itekakvu ulogu. "Svakako će biti u prednosti oni koji sjetvu postrne soje mogu obaviti no-till sijačicama", ističe.
Međutim, govori da je važno pratiti i daljnju vremensku prognozu. "Ako je kiša na horizontu, ja bih riskirao, posijao u prašinu i čekao kišu", otkriva nam Stipešević.
Prema njegovim riječima, priprema za postrnu sjetvu u ovakvim sušnim uvjetima ne bi trebala biti ravna kao ogledalo.
"Najbitnije je sačuvati postojeću vlagu, staviti sjeme na polje i paziti da, kad padne kiša, ne bude pokorice", pojašnjava. Za kraj poručuje da ako je i bude, onda poljoprivrednici trebaju hitno reagirati i razbijati ju rotirajućim motikama, drljačama ili kultivatorom.
Tagovi
Autorica
Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Podravka Agri uskladištila više od 140.000 tona pšenice i ječma, upisali i novi povijesni rekord
Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
