Suša smanjila prinose

Ove je godine virovitička šećerana ugovorila proizvodnju šećerne repe na 8.300 hektara, a prinosi zbog suše bit će nešto manji od planiranih, u prosjeku 50 do 55 tona po hektaru. Rečeno je to na Danu polja šećerne repe održanom u povodu početka prerade šećerne repe u Tvornici šećera Viro najavljenom za sredinu rujna.

Viro pomaže proizvođače

Ukupno se očekuje od 420 do 450 tisuća tona šećerne repe, što bi dalo oko 60.000 tona šećera. "Ova godina je bila nepovoljna za proizvodnju repe jer nije bilo oborina. Ima proizvođača koji će zbog suše imati tek 40 tona, ali i onih koji su uspjeli proizvesti 85 tona slatkog korijena pa hektaru. Nešto više kiše palo je na zapadu sirovinskog sektora pa su tamo rezultati bolji", objašnjava Ivan Tot, voditelj sirovinskog sektora u virovitičkoj šećerani.
Proizvođačima šećerne repe obećani su poticaji od 4.050 kuna po hektaru, ali im zbog krize nije isplaćen cjelokupan iznos pa će šećerana nadomjestiti razliku od 1.400 hektara. "Šećerna repa je, uz duhan, jedna od najzahtjevnijih kultura za koju trebaju mnogo veća ulaganja nego za pšenicu ili kukuruz pa smo odlučili pomoći našim proizvođačima besplatnim sjemenom za sljedeću godinu, čime bismo im olakšali situaciju i zadržali ih uz našu tvornicu", kaže direktor Vira, Željko Zadro.

Izvjesna budućnost

Ugovaranje proizvodnje za sljedeću godinu mogla bi otežati cijena gnojiva, koja je zbog poremećaja na tržištu skuplja nego u inozemstvu. "Stanje u državi dosta je složeno, a cijena gnojiva iz Kutine znatno viša od onih iz Europske unije. Nastojat ćemo da se koristi kutinsko gnojivo, ali ako se ne dogovorimo, morat ćemo posegnuti za uvozom", kaže Zadro.

Budućnost proizvodnje šećerne repe u Virovitici sasvim je izvjesna i obećavajuća, a dijeli se na razdoblje do ulaska Hrvatske u Europsku uniju i nakon toga. "Dok ne uđemo u EU, ograničeni smo izvoznom kvotom od 180.000 tona i potrebama hrvatskog tržišta koje su mnogo veće od količine šećera koje prodaju sve tri hrvatske šećerane. Zbog nekih međunarodnih ugovora i dijelom zbog šverca, sve tri šećerane prodaju 120 umjesto 200.000. tona šećera. Kad uđemo u Europsku uniju, otvara nam se tržište od 1,5 milijuna tona u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koja su deficitarna sa šećerom jer nemaju šećerana ili je njihov broj drastično smanjen. Ako nastavimo s ulaganjima te ako naši proizvođači budu konkurentni, proizvodnja repe jamči dugoročnu i dobru budućnost", zaključuje Zadro.