Stručnjaci o sjetvi: Za kukuruz vlage više nego dovoljno, sa sojom ne žurite

Početak travnja donio je vrlo niske temperature koje su, kako znamo, išle i do -7°C ispod nule. Osim što je uništio voćarsku proizvodnju, naštetio povrćarskoj, prolongirao je i sjetvu kukuruza i soje. 

Ove dvije ratarske kulture trebaju toplu zemlju. Pa iako su optimalni rokovi sjetve u našim proizvodnim područjima od 15. do 25. travnja, jedino prema čemu se poljoprivrednici trebaju voditi je prognoza vremena, trenutna situacija i vlastiti osjećaj. Nedavno je za naš portal prof.dr.sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti izjavio kako je odokativno pravilo položiti dlan ruke na tlo. "Ako je ono hladno tebi, bit će hladno i soji, odnosno kukuruzu, suncokretu i ostalim jarinama."

Da su dva najvažnija čimbenika koji utječu na klijanje i nicanje kukuruza vlažnost i temperatura tla, potvrđuje i predstojnik Zavoda za kukuruz Bc Instituta, dr.sc. Mirko Jukić. 

Tvrda podloga i meki pokrivač

"Ako je zemlja suha, tada se odlučujemo za dublju sjetvu na oko 6 do 7 centimetara dubine, dok se u slučaju povoljne vlažnosti tla sije se na 4 do 5 cm", pojašnjava dodavši da je osim povoljne vlažnosti u sjetvenom sloju za klijanje i nicanje presudna i njegova temperatura. Smatra se, dodaje, da je minimalna temperatura tla kada se može sijati kukuruz 10 °C. U ovom slučaju pri dobroj vlažnosti za klijanje i nicanje će biti potrebno više od dva tjedna.

"Međutim, ako je temperatura tla iznad 15 °C taj period se smanjuje na desetak dana", kaže ovaj stručnjak komentiravši da ove sezone vlage u sjetvenom sloju ima i više nego dovoljno, dok su temperature tla na granici te se kreću oko 10 °C. 

"Za male proizvođače to nije problem, jer zbog malih površina mogu pričekati porast temperatura, ali za proizvođače koji siju kukuruz na većim površinama vrijeme je za početak sjetve kako bi uspjeli sve posijati u optimalnim rokovima", upozorava. 

Kako znamo, hibridi se biraju po duljini vegetacije s obzirom na područje u kojem se sije. Podsjeća da se u istočnoj Hrvatskoj mogu sijati oni duže vegetacije u odnosu na zapadni dio. "Međutim, i FAO 500 će dozrijeti i u zapadnim dijelovima, ali to ovisi o okolinskim uvjetima kao što su npr. vrijeme sjetve, količina oborina tijekom vegetacije, prosječne dnevne temperature i drugo", kaže Jukić te naglašava kako je za početak sjetve najvažnije dobro pripremiti tlo. 

"Sjeme treba tvrdu podlogu i meki pokrivač. Uz dobru pripremu te povoljne uvjete vlage i temperature tla, ne bi trebalo biti problema s klijanjem i nicanjem", zaključio je. 

Kasniji mraz poguban za soju

Kada je riječ o soji, optimalan rok za njezinu sjetvu do prije nekoliko godina bio je od prvog pa do desetog ili 15. svibnja, podsjeća nas dipl.ing.agr. Tomislav Ivanušić, sjemenar soje također iz Bc Instituta. Priča nadalje kako se pojavom viših temperatura već u travnju taj rok pomaknuo i ljudi su ovu uljaricu počeli sijati sve ranije. 

Ponekad je to, kaže, bilo uspješno, a ponekad uz velike probleme ako je došlo do pojave kasnog mraza i niskih temperatura u vrijeme i nakon nicanja. "Zato je sigurnije posijati soju kasnije u toplo i dobro pripremljeno tlo nego žuriti uhvatiti prve rokove koji kasnije mogu zbog dolaska lošeg vremena biti pogubni za ovu kulturu", upozorava. 

Nadodaje kako treba znati i to da je u našim uvjetima pogodno sijati sorte I. grupe zriobe. Pojašnjava da se na zapadnim dijelovima siju još i grupe 0 i 00, a na istoku naše zemlje mogu se sijati i sorte II. grupe zriobe. 

"Razlika u dužini vegetacije i zriobi između grupa iznosi desetak dana pa se tako za sorte grupe 0 dužina vegetacije kreće oko 120 dana dok za one I. grupe zriobe ona iznosi oko 130 dana", ističe dodajući kako na zriobu i žetvu utječe i niz faktora poput vremenskih prilika kao što su kiša, suša, naravno i temperatura, bolesti i štetnici pa ista može varirati. 

"Uzimajući u obzir sve navedeno s popriličnom sigurnošću možemo tvrditi da nije kasno za sjetvu bilo koje sorte soje iz ponude Bc Instituta", zaključio je Ivanušić.