Što je fiksacija dušika i kako može smanjiti potrebu za gnojivom?

Dušik je element neophodan biljkama, jer bez njega nema rasta i razvoja. Odgovoran je za proces fotosinteze i klorofil. Zrak sadrži 78 posto tog elementa, ali je on kao takav nepristupačan biljkama. Kako bi ga mogle iskoristiti, mora biti u oblicima koji se mogu usvajati korijenom (nitrati, nitriti, amonij), zbog toga je od iznimne važnosti fiksacija dušika. Najveći dio ovog procesa odvija se pomoću biljaka i mikroorganizama u zemljištu. Osim toga, njihova primjena će poboljšati strukturu zemljišta, a što je posebno važno u ova krizna vremena kod visokih cijena, ali i nedostatka gnojiva. 

Biljke kao rješenje

Najčešći način obogaćivanja zemljišta ovim elementom je uzgajanje pokrovnih usjeva koji na korijenu imaju kvržične bakterije. Mahunarke su našle široku primjenu kao pokrovni, ali i kao glavni usjev. Biljke iz ove porodice obogaćuju zemljište dušikom i samim tim smanjuju količine gnojiva koje trebamo unijeti.

Kada se koriste kao zelenišno gnojivo povećavaju organsku masu i plodnost zemljišta. Vrste s jačim korijenom sprječavaju eroziju, ali mogu pomoći i kod suzbijanja korova. Značajno poboljšavaju vodno-zračni režim. Značajne su za bioraznolikost, jer privlače oprašivače kada cvjetaju. Mogu se koristiti za malčiranje, zeleniu gnojidbu, hrana za stoku, ali i kao hrana i sklonište za druge životinje.

U ovu svrhu koriste se: razne djeteline, grahorica, lucerna, bob, grašak, grah, soja, lupina, slanutak, kikiriki.

Svaka od ovih vrsta ima određene prednosti i namjenu. Djeteline se često koriste tijekom proljeća i jeseni, pogoduju im blage zime. One mogu fiksirati od 45 do 68 kg dušika tijekom godine, a najveća količina je vezana za mjesec travanj. Najboljom se pokazala inkarnatska djetelina koja veže najveće količine, ali razvija i veliku korijenovu masu koja poboljšava karakteristike zemljišta. Grahorice bolje podnose niže temperature i često se upotrebljavaju za hladna područja ili tijekom zimskih mjeseci. 

Što utječe na proces?

Količina dušika koju mahunarke unesu u zemljište varira i ovisi od brojnih faktora. Na sam proces utječe puno toga. Izbor vrste i njena namjena ovise od našeg cilja. Prosječna količina kojega fiksiraju se kreće oko 110 kg/ha.

Kvaliteta zemljišta i vremenske prilike su od velikog značaja, jer direktno djeluju na biljke i bakterije. Kako bi se pospješilo formiranje kvržica na korijenu, na sjeme mahunarki se nanose mikrobiološki preparati koji sadrže smjesu selekcioniranih bakterija za odgovarajuću biljnu vrstu.

Odabrana vrsta mahunarki, njihova namjena, prisutnost korova, kao i ostatak dušika iz prethodne vegetacije ili usjeva djeluju na rast i razvoj biljaka i bakterija.

Koji pokrovni usjev posijati ovisi o uzgajanoj glavnoj kulturi - što se s čim slaže?

Dužina vegetacije također djeluje na količinu dušika. Što se više usjev zadržava na parceli to se nagomilavaju veće količine. Višegodišnje biljke imaju veći efekt. Stoga ne treba pretjerivati s njihovom upotrebom, jer mogu doprinijeti pojavi viška tog elementa.