Najveće štete pravi na kukuruzu, duhanu, rajčici, paprici, grahu, mahunama, suncokretu i soji dok se pri masovnoj pojavi može javiti na skoro svim uzgajanim vrstama.
Žuta kukuruzna sovica ili kako je još nazivaju pamukova ili duhanova sovica (Helicoverpa armigera) jedan je od najopasnijih štetnika poljoprivrednih biljaka zbog svoje izražene polifagnosti. Može nanijeti štetu na 250 uzgajanih biljaka jer je kozmopolitska vrsta i ima širok areal rasprostranjenosti, a najviše su ugroženi: kukuruz, paprika, soja i rajčica. Štete mogu biti direktne ili indirektne.
Ima tri generacije godišnje, a zimu provede u stadiju lutke, u tlu. Leptiri izlaze krajem svibnja i tijekom lipnja kada su temperature oko 20°C. Ženke polažu po nekoliko stotina bjeličastih jaja, pojedinačno ili u manje grupice, na generativne i vegetativne organe korovskih, ali i uzgajanih biljaka. Druga generacija se javlja u srpnju, a treća u kolovozu i početkom rujna. Gusjenica pamukove sovice ispili se iz jajeta. Može dostići veličinu i do 4 - 5 cm. Ubušuje se u plod i čini štete koje se ne mogu popraviti. Takvi plodovi gube tržišnu vrijednost. Jedna od najčešćih indirektnih šteta je pojava raznih gljivičnih bolesti nakon njihovog napada.
Embrionalni razvoj traje, ovisno od vanjskih faktora, od 3 do 12 dana. Gusjenice najčešće imaju šest stadija razvoja, ovisno od načina ishrane. Širok je polifag tako da se hrani i na ljekovitom i ukrasnom bilju, ali i na korovima. Također napada i šumsko drveće. U početku ishrana mu je na mjestima gdje su položena jaja, a kasnije prelaze i na generativne organe usjeva. Mlade gusjenice jedu lišće i ogoljuju ga dok se starije ubušuju u plod (rajčica, paprika) i hrane se njegovim sadržajem, prljajući ga pritom izmetom. Ovako napadnuto povrće podložno je bakterijskoj truleži i nije za upotrebu, savjetuju u PSSRS.
Znatno veća brojnost ovog štetnika primjećena je na povrću. Njena druga generacija može se javiti i dosta ranije, ako su temperature visoke. Ovaj štetni kukac pripada leptirima koji su aktivni noću. Tijekom leta, koji traje od svibnja do listopada, jedu nektar cvijeta i sišu sokove iz napuklih plodova.
Pregledom stanja parcele može se odrediti pravi trenutak za tretman određenim kemijskim sredstvom. Preporuka je da se obave tretmani insekticidima, ukoliko se primijete položena jaja.
Prilikom izbora nekog određenog preparata, obratiti pažnju da oni budu ovilarvicidnog djelovanja odnosno da sredstva djeluju na stadij ličinke. Preporuka stručnjaka su oni na bazi klorantraniliprola, indoksakarba i emamektin-benzoata (Coragen 0.20 l/ha ili Avaunt 0.25 l/ha ili Affirm 1.5 kg/ha).
Tretiranje bi trebalo izvoditi u poslijepodnevnim i večernjim satima zato što neka sredstva gube svoj učinak zbog visokih temperatura. Prvo prskanje obaviti kada se primijeti više od deset jaja na stablu i listovima dok je za larvicidno djelovanje potrebno da pet gusjenica bude nađeno na 100 kvadratnih metara.
Suzbijanje navedennog štetnika može biti i kroz uzgoj otpornih sorti, zatim primjenom agrotehnike, ali i bioloških mjera. Najvažnije agrotehničke mjere su plodored, prostorna izolacija usjeva, pravilna obrada zemljišta, gnojidba, kao i pravovremeno uništavanje korovskih vrsta, posebice tijekom svibnja i lipnja.
Tagovi
Autor