Bolesti i zaštita paprike kod uzgoja na otvorenom

Iako je proizvodnja paprike na otvorenom manje znatna u odnosu na kornišon, jako je bitno ozbiljno pristupiti zaštiti paprike budući da je ona vrsta koju često napadaju bolesti čiji su uzročnici različite bakterije i gljive, a nekada, iako rijeđe, i virusi.

Paprika (lat. capsicum) je jednogodišnja povrtna kultura uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm. Listovi su jednostavne građe, sastavljeni su od peteljke i desetak centimetara dugačke, uske, jajaste i pri krajevima ušiljene plojke. Pojavljuju se naizmjenično na granama.

Kukuruzni moljac

Iako je kukuruzni moljac jako raširen štetnik kukuruza, on napada često i plodove paprike. Takvi plodovi kasnije postaju crvljivi te time propadaju. Iz istog razloga se preporučuje uzgoj paprika udaljen od polja kukuruza te se preporučuje rigorozna i pravovremena zaštita prije plodonošenja ili u početku plodonošenja ako se paprika smijenila s kukuruzom u plodoredu ili se uzgaja u blizini polja kukuruza. Najčešće se ne preporučuju insekticidi, budući da i sami sistemici teško suzbiju ovog štetnika kurativnim tretmanom. Nakon kombajniranja kukuruznih površina preporučuje se duboko zaoravanje zasotalih dijelova komušina i "cima" (štrljaka).

Zelena breskvina uš

Napada većinu povrćarskih kultura u našim uvjetima uzgoja. Budući da je breskva njen zimski domaćin, tu je najviše i raširena, tj. na područjima gdje se breskva uzgaja. Papriku napada i na otvorenom i u zatvorenom uzgoju. Odluka je li potreban tretman insekticidima, donosi se nakon pregleda 5 puta po 5 biljaka na raznim mjestima parcele. Ako se na 25 biljaka nađe više od 100 uši, pregled se ponovi za 3 dana. Ako se i u drugom pregledu utvrdi veći broj ušiju nego kod prvog pregleda, treba odraditi prskanje. Koriste se insekticidi na bazi aktivnih supstanci: imidakloprida, tiakloprida, acetamiprida, pimetrozina.

Kalifornijski trips

Također, pored krastavca, kalifornijski trips napada i usjeve paprike, mada u manje slučajeva nego krastavac. Kao i kod krastavca, trips napada papriku u dva navrata. Prvi put nakon nekoliko prvih pravih listova, a drugi put u plodonošenju. Simptomi su skoro identični kao kod napada na biljku krastavca, a koriste se ista zaštitna sredstva koja smo i kod krastavca naveli.

U ovoj fazi, kalifornijski trips kao i neke druge insekte, možemo suzbiti nekim kontaktno-sistemskim insekticidom s dužom karencom (budući da je tek počela sezona), tipa Proteus, Karate Zeon i slično. U drugoj fazi može se koristiti i neki akaricid/insekticid na bazi aktivne tvari abamektin u koncentraciji od 0,1% budući da ga proizvođači već imaju dostupnog zbog zaštite od crvenog pauka i ostalih grinja. 

Paprika - dobri i loši susjedi

Plamenjača paprike

Jedna od najčešćih bolesti kod paprike. Prvi simptomi bolesti javljaju se u zoni korijenovog vrata. Korijen postaje tamno crn, nakon čega se pojavi nekroza i vlažna trulež. Napadnute biljke naglo venu i suše se. Štete su najveće poslije obilnih navodnjavanja, jer da bi se gljivica razvila potrebna je voda. Plodovi mogu biti napadnuti direktno ili preko peteljke. Ako nakon zaraze nastupi suhi period plodovi se skupljaju, a za vlažnog vremena nakon zaraze na plodovima se javlja vodena pjega koja zahvaća čitav plod te se na njemu razvija bijeli micelij. Simptomi na lišću očituju se u vidu nekrotičnih pjega koje uz prisustvo visoke vlage zraka mogu biti prekrivene bijelim micelijem.

Gljiva prezimljuje u zaraženim biljnim ostacima ili pak u tlu bez biljke domaćina, zahtijeva visoku temperaturu, do 35°C. Da bi se izvršila zaraza potrebna je voda. Tretiranje sjemena (tiram) i sterilizacija tla obavezne su mjere borbe protiv parazita u tlu. Preventivnu zaštitu potrebno je izvršiti nakon pikiranja sa 0,25% - tnom otopinom popamocarba. Odmah nakon sadnje presadnica svaka biljka se zalijeva s 200 - 400 ml 0,25% - tnom otopinom Previcura. Taj postupak trebao bi se ponoviti svakih 15 - 20 dana.

Bijela trulež

Javlja se često tijekom uzgoja na otvorenom. Paprika je osjetljiva na ovu gljivičnu bolest.  Simptomi su najčešće na stabljici u razini zemlje, na napadnutom mjestu nastaje duguljasta vodena pjega koja se postepeno širi obuhvaćajući stabljiku. Listovi iznad napadnutog mjesta gube čvrstoću i suše se. Napadnute dijelove prekriva bijeli pahuljasti micelij. Mogu biti zaraženi i plodovi. Gljivica u tlu može preživjeti dugi niz godina. Voli lagana, prozračna tla u kojima se ne nakuplja voda (uslijed viška vode u tlu se nakuplja veća količina CO2 a u takvim tlima se bijela trulež slabo razvija). Važno je provoditi preventivne mjere kako bi se smanjio napad ovim parazitom.

Mlijeko kao zaštita, ali i gnojivo za biljke

Trulež korijenovog vrata

Uzročnik ove bolesti je gljiva Phythophthora capsici. Do zaraze biljke ovom bolešću, dolazi još tijekom faze rasada, na presađenim biljkama također, a može se javiti i kasnije u vegetaciji. Na početku, vrat korijena dobije smeđu ili crnu boju. Nakon nekog vremena javlja se nekroza, a zaražene biljke polegnu te uginu. Nakon pikiranja klijalište treba zaliti jednim od fungicida na bazi propamokarba. Koriste se 0,25% koncentracije Previcura 607 SL, Proplanta ili Previcura Energy u količini od 2 do 4 dcl pripravka/biljku.

Uvenuće paprike

Uvenuće razvijenih biljaka paprike se javlja tijekom ljeta kada su najtopliji dani, tj. u mjesecu srpnju i kolovozu. Uzročnik ove bolesti je Verticillium dahliae. Javlja se nakon obilnog zalijevanja, a zaraza najčešće počinje tokom noći. Gljiva se prvenstveno razvija u području korijenovog vrata. Biljke koje uvenu imaju suhe listove, te na njima vise plodovi koji pocrvene. Ako uzmemo oboljelu biljku te na njoj napravimo rez poprijeko, možemo vidjeti crni prsten ispod kore stabiljke koji predstavlja začepljenje provodnih snopova. Nekada uvene i jedan dio biljke koja daje loše plodove za prodaju i plasman. Za ovu bolest nema direktne zaštite fungicidom. Potrebno je pristupiti biološkom mjerama zaštite tipa strogog plororeda te sjetva otpornih sorti paprike.