Pretraga tekstova
Provjerili smo stanje otkupnih cijena glavnih žitarica i uljarica kod nas i susjeda.
Nakon osam dana prosvjeda diljem zemlje, srpski su ratari izborili cijenu suncokreta od 73 dinara po kg. Preračunato u našu valutu, riječ je o 4,67 kn ili čak 0,77 kn više nego li je otkupna cijena na našem tržištu.
Naime, prema zadnje objavljenim kotacijama cijena tvrtke Žito, od 9. kolovoza, suncokret vlage 9%, primjesa 2 i ulja 44 posto, planiran za isporuku kolovoz/rujan/listopad, kupuju se za 3,90 kn/kg.
Pšenica je i dalje na istoj razini, od dvije do 2,2 kn/kg, ječam je na 1,80 kn/kg, uljana repica 4,60, a kukuruz na dvije kune za isporuku rujan/listopad/studeni 2022. Onaj prošlogodišnji je "na upit".
Glavna krušarica se inače u susjednoj Srbiji trži za 2,30 kn/kg (36 dinara bez PDV-a), a u BiH za 2,46 kn (0,64 KM).
Kukuruz (stari rod) je u Srbiji na 2,17 kn po kilogramu, a dok je kod nas cijena soje "na upit", kod njih je 5,15 kn/kg.
Vrijedi doduše, što naglašavaju i kolege iz navedenih zemalja, uzeti u obzir da, jer je Hrvatska članica Europske unije, naši poljoprivrednici ostvaruje značajnije potpore od susjeda. No, brojke su takve, a što kažu svjetske burze provjerite na Baze podataka > Tržište
Grafički prikaz ispod odnosi se na cijenu suncokreta na ukrajinskom tržištu.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim proceso... Više [+]
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim procesom isparavanja mora pomoću sunca i vjetra, kao i s tradicijom ručnog branja soli i cijenjenog cvijeta soli.
Marta Radić
prije 4 godine
Da , crkavica za gnojivo još nije stigla...glavno da se vlada hvalila pomoći za poljoprivredu
KulGony
prije 4 godine
Značajnije potpore?? Da li vi razumijete koja je to razlika u cijeni?? Nikakve potpore ne mogu nadomjestiti kunu razlike po kili, to je ogromna razlika!! I da napomenem isplate za gnojivo jos nisu ni stigle!
Đuro Japaric
prije 4 godine
U zemljama seljaka na brovitom Balkanu , Srbiji i Hrvatskoj , 1918 AGRARNOM reformom napravljen je drugi promašaj na štetu seljaka nakon agrarne reforme Carske Austrije , treći promašaj je 1945 i zemljišni maksimum od 10 ha koju većina seljaka u Sbiji i Hrvatskoj nije imala jer su te 2 sada državice bile AGRARNO PRENAPUČENE sa obiteljima koje su životarile obradom zemlje !U tekstu je priča o cijeni ratarskih proivoda , to je tehničko pitanje , osnovno pitanje za seljake na brdovitom Balkanu je površina imanja i lakrdijaški zemljišni zakoni koje su nametnuli 2 Balkanska naroda od 1918 !
Marta Radić
prije 4 godine
Pa mi smo u europskoj uniji....nama seljacima je bolje...ha ha....očito seljaci u srbiji bolje žive nego mi u EU. Gnojivo jeftinije , a cijene veće.
SASA FRANIC
prije 4 godine
kod nas mogu lako ici raditi po terenima vani, pa im ne treba velika zarada u poljoprivredi. racunaju da im je ponudjeno i vise nego dovoljno. ako hoce vise, idi radi na teren. a ulagati u strojeve , opremu i tehnologije, to kod nas ne treba. 30 godina stari traktori jos voze