Soja je podbacila i do 90 posto?

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, za Agroklub govori o žetvi ratarskih kultura i nekim aktualnostima vezanima za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU. "Zbog loših vremenskih uvjeta, velika je zabrinutost za stočare kojima će zasigurno nedostajati silaže za hranidbu stoke.

Prinosi su smanjeni za najmanje 30%. Ono što su stočari predvidjeli na određenim površinama za prehranu stoke, neće biti dostatno", kaže Brlošić koji se osvrnuo i na žetvu drugih kultura.

Suncokret razočarao u prinosima

"Prema izvještajima s terena, suncokret se dobro drži, pošto je poznato kako njemu suša ne smeta. No, ipak, rezultati su ispod očekivanja jer od prinosa se puno više očekivalo. Ratari su počeli skidati i soju, prema ovom što se trenutno vrši vidljivo je da su prinosi izuzetno loši. Gubitak negdje doseže i do 90%", kaže Brlošić.

Kasni zrioba soje i suncokreta

"Unatoč izuzetno visokim temperaturama za koje bi pomislili da će ubrzati proces sazrijevanja, kasni zrioba i soje i suncokreta i to za 10-ak dana jer već smo polako zagazili i u rujan. Uskoro će se početi vaditi i šećerna repa. Prognoze su takve da je ona mogla malo bolje podnijeti sušu. Vjerojatno prinosi neće biti visoki, ali će imati višu koncentraciju šećera, što će eliminirati loš rezultat", kaže Brlošić.

Copa-Cogeca u borbi za EU farmere

S obzirom na val nedavnih prosvjeda, u organizaciji kojih se spominje i europsko udruženje poljoprivrednika Copa-Cogeca, zanimalo nas je koja je uloga hrvatskih poljoprivrednika.

"Zbog financijskih mogućnosti još nije sigurno hoće li HPK imati predstavnike u Bruxellesu, ali ćemo sigurno sudjelovati u svim raspravama i pripremnim dokumentima koji se odnose na probleme zbog kojih se prosvjed organizira.

EU trenutno prolazi međunarodnu krizu koja direktno utječe na poljoprivredne proizvođače u gotovo svim državama članicama. Najveći problem je nedostatak međunarodnog tržišta. Naši proizvođači sve su više svjesni koliko je važno što je HPK članica Copa-Cogeca organizacije i kako u kriznim trenucima te u donošenju odluka takve organizacije mogu zaštititi poljoprivredne proizvođače.

Situacija je uistinu teška. Najviše su pogođeni sektori mlijeka, voća, povrća, svinjogojstva i junadi. Proizvodnja hrane uistinu mora biti prioritet svake države članice, uključujući i našu", kaže Brlošić.

Nadoknada štete za sušu

"Nas su uz sve probleme pogodile i vremenske neprilike te selo vapi za pomoći. Zato je potrebno razraditi strategiju koja će uključivati rješenja za sve potencijalne rizike kako bi se spriječio crni scenarij, nedostatak hrane. U ovom trenutku osim rješavanja problema zbog kojih se organizira prosvjed mi trebamo nadoknadu štete za sušu. Što prije osiguramo sredstva to bolje za građane i za proizvodnju."