Soja i suncokret u novoj ulozi: Osječki projekt ide korak dalje od prinosa

U vremenu kada se poljoprivreda suočava s izazovima klimatskih promjena, a prehrambeni sustavi traže održiva i nutritivno bogatija rješenja, znanstvenici iz Osijeka započinju ambiciozan istraživački projekt usmjeren na unapređenje kvalitete hrane. Projekt "Biofortifikacija soje i suncokreta s jodom" (BioSSI), kojega provodi Poljoprivredni institut Osijek (POLJINOS) pod vodstvom dr. sc. Antonele Markulj Kulundžić, povezuje agronomiju, biologiju i suvremene tehnologije s ciljem povećanja sadržaja joda u dvjema globalno važnim kulturama, soji i suncokretu.

Ove biljke već imaju značajnu ulogu u prehrambenoj industriji, osobito kroz proizvodnju ulja i proteinski bogate sačme, koja se koristi kao stočna hrana, ali sve češće i u prehrani ljudi.

Zašto je jod važan i zašto ga nedostaje?

Jod je esencijalni mikronutrijent bez kojeg ljudski organizam ne može normalno funkcionirati. Ključan je za rad štitnjače i proizvodnju hormona koji reguliraju metabolizam, rast i razvoj. Njegov nedostatak može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući poremećaje štitnjače, smanjenje kognitivnih sposobnosti te razvojne poteškoće kod djece.

Iako se u mnogim zemljama problem nastoji riješiti jodiranjem soli, nedostatak joda i dalje je prisutan, osobito u područjima gdje je tlo prirodno siromašno ovim elementom. Time je smanjen i njegov sadržaj u biljkama koje rastu na takvim tlima, a posljedično i u prehrambenom lancu.

Prirodni izvori joda uključuju morsku ribu, alge, mliječne proizvode i jaja, no njihova konzumacija nije uvijek dovoljna ili ravnomjerno zastupljena u prehrani stanovništva. Upravo zato biofortifikacija, obogaćivanje biljaka hranjivim tvarima tijekom uzgoja, predstavlja jedno od najperspektivnijih rješenja.

Ratari odustaju od soje i okreću se suncokretu, je li to dobra odluka?

Projekt BioSSI temelji se na istraživanju mogućnosti povećanja koncentracije joda u zrnu i sačmi soje i suncokreta. Poseban naglasak stavljen je na identifikaciju sorti i hibrida koji prirodno imaju veću sposobnost nakupljanja joda.

U praktičnom dijelu istraživanja biljke će se tretirati folijarnom primjenom kalij jodata, i to pomoću bespilotnih letjelica (UAV), čime se osigurava precizna i ravnomjerna distribucija. Ovakav pristup ne samo da povećava učinkovitost tretmana, već i smanjuje negativan utjecaj na okoliš.

Paralelno s terenskim pokusima, provodit će se detaljne laboratorijske analize. Istraživači će pratiti koncentraciju joda u listovima, zrnu, ulju i sačmi, kao i niz biokemijskih parametara, od oksidativnog stresa do sadržaja fotosintetskih pigmenata i sekundarnih metabolita. Kvaliteta dobivenih proizvoda bit će ocijenjena prema važećim standardima, čime će se potvrditi stvarna vrijednost biofortifikacije.

Korak prema održivoj i nutritivno bogatijoj proizvodnji

Jedan od ključnih doprinosa projekta je razvoj modela koji se uklapa u principe cirkularne ekonomije. Naime, sačma obogaćena jodom, nusproizvod prerade ulja, dobiva dodatnu nutritivnu vrijednost i širu primjenu u prehrani ljudi i životinja.

Osim toga, projekt odgovara i na izazove klimatskih promjena, jer istražuje kako moderni agrotehnički pristupi i biostimulansi mogu pomoći biljkama da bolje podnesu stresne uvjete i zadrže stabilne prinose.

U realizaciji projekta sudjeluju i partneri iz Hrvatske i inozemstva, uključujući Odjel za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, te Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo iz Srbije.

Rezultati bi mogli imati značajan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju, otvarajući put prema funkcionalnoj hrani koja ne samo da zadovoljava nutritivne potrebe, već aktivno doprinosi očuvanju zdravlja.

Projekt traje do veljače 2031. godine, a ukupna vrijednost mu je 256.841,00 eura.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor