Riječ je o istraživanju koje povezuje agronomiju, biologiju i suvremene tehnologije s ciljem povećanja sadržaja joda u dvjema globalno važnim kulturama, soji i suncokretu
U vremenu kada se poljoprivreda suočava s izazovima klimatskih promjena, a prehrambeni sustavi traže održiva i nutritivno bogatija rješenja, znanstvenici iz Osijeka započinju ambiciozan istraživački projekt usmjeren na unapređenje kvalitete hrane. Projekt "Biofortifikacija soje i suncokreta s jodom" (BioSSI), kojega provodi Poljoprivredni institut Osijek (POLJINOS) pod vodstvom dr. sc. Antonele Markulj Kulundžić, povezuje agronomiju, biologiju i suvremene tehnologije s ciljem povećanja sadržaja joda u dvjema globalno važnim kulturama, soji i suncokretu.
Ove biljke već imaju značajnu ulogu u prehrambenoj industriji, osobito kroz proizvodnju ulja i proteinski bogate sačme, koja se koristi kao stočna hrana, ali sve češće i u prehrani ljudi.
Jod je esencijalni mikronutrijent bez kojeg ljudski organizam ne može normalno funkcionirati. Ključan je za rad štitnjače i proizvodnju hormona koji reguliraju metabolizam, rast i razvoj. Njegov nedostatak može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući poremećaje štitnjače, smanjenje kognitivnih sposobnosti te razvojne poteškoće kod djece.
Iako se u mnogim zemljama problem nastoji riješiti jodiranjem soli, nedostatak joda i dalje je prisutan, osobito u područjima gdje je tlo prirodno siromašno ovim elementom. Time je smanjen i njegov sadržaj u biljkama koje rastu na takvim tlima, a posljedično i u prehrambenom lancu.
Prirodni izvori joda uključuju morsku ribu, alge, mliječne proizvode i jaja, no njihova konzumacija nije uvijek dovoljna ili ravnomjerno zastupljena u prehrani stanovništva. Upravo zato biofortifikacija, obogaćivanje biljaka hranjivim tvarima tijekom uzgoja, predstavlja jedno od najperspektivnijih rješenja.
Ratari odustaju od soje i okreću se suncokretu, je li to dobra odluka?
Projekt BioSSI temelji se na istraživanju mogućnosti povećanja koncentracije joda u zrnu i sačmi soje i suncokreta. Poseban naglasak stavljen je na identifikaciju sorti i hibrida koji prirodno imaju veću sposobnost nakupljanja joda.
U praktičnom dijelu istraživanja biljke će se tretirati folijarnom primjenom kalij jodata, i to pomoću bespilotnih letjelica (UAV), čime se osigurava precizna i ravnomjerna distribucija. Ovakav pristup ne samo da povećava učinkovitost tretmana, već i smanjuje negativan utjecaj na okoliš.
Paralelno s terenskim pokusima, provodit će se detaljne laboratorijske analize. Istraživači će pratiti koncentraciju joda u listovima, zrnu, ulju i sačmi, kao i niz biokemijskih parametara, od oksidativnog stresa do sadržaja fotosintetskih pigmenata i sekundarnih metabolita. Kvaliteta dobivenih proizvoda bit će ocijenjena prema važećim standardima, čime će se potvrditi stvarna vrijednost biofortifikacije.
Jedan od ključnih doprinosa projekta je razvoj modela koji se uklapa u principe cirkularne ekonomije. Naime, sačma obogaćena jodom, nusproizvod prerade ulja, dobiva dodatnu nutritivnu vrijednost i širu primjenu u prehrani ljudi i životinja.
Osim toga, projekt odgovara i na izazove klimatskih promjena, jer istražuje kako moderni agrotehnički pristupi i biostimulansi mogu pomoći biljkama da bolje podnesu stresne uvjete i zadrže stabilne prinose.
U realizaciji projekta sudjeluju i partneri iz Hrvatske i inozemstva, uključujući Odjel za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, te Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo iz Srbije.
Rezultati bi mogli imati značajan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju, otvarajući put prema funkcionalnoj hrani koja ne samo da zadovoljava nutritivne potrebe, već aktivno doprinosi očuvanju zdravlja.
Projekt traje do veljače 2031. godine, a ukupna vrijednost mu je 256.841,00 eura.
Povezane biljne vrste
Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]Tagovi
Autor
Partner
Poljoprivredni institut Osijek
Južno predgrađe 17,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: + 385 31 515 500,
e-mail: institut@poljinos.hr
web: https://www.poljinos.hr/
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
Znamo, ja idem u petak, čuo se meilom pošto več veliki niz godina kupujem njihovo sjeme, a i volim kemijati koje se do sada isplatilo.