Pretraga tekstova
Ratarstvo: Pšenica
Prošla je godina završila loše. Loše je počela i ova godina. Prave kiše u Slavoniji nije bilo mjesecima. I baš kad se činilo da ništa neće biti od usjeva - dar sa neba. Kišni travanj, svibanj i lipanj spasili su ljetinu. Pšenica je dobro rodila. Iznimne je kakvoće. Poljoprivrednici se nadaju i dobroj cijeni, između kunu i 30 i kunu i 40 za kilogram pšenice.
"8 tona je prinos po hektaru", kaže poljoprivrednik Marijan Ivković. A to je čak dvije tone po hektaru više nego lani. "Kako je bila najavljena ona suša, godina je super ispala. U zadnje 3 do 4 godine nije bila takva kvaliteta pšenice", kaže Ivković.
Ni stariji poljoprivredici ne sjećaju se tako rodne godine. "Od postojanja hrvatske države nikada nije tako kvalitetna pšenica ušla u silose", kaže Stanko Zdravčević, Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje.
Žetva je pri kraju, a silosi su dupkom puni. "Silos je pun. Ova je godina dobro rodila i nije nam stalo sve u silos", kaže Darko Vidović, Silos i mlin Ernestinovo. Pšenica je spremljena. Još se samo čeka cijena. "S cijenom još nismo išli, ali pretpostavvlja se 1,30 do 1,35 plus obračun kvalitete s obzirom na standard robe", kaže Vidović.
Ove godine ne bi trebalo biti natezanja s otkupnom cijenom. "Ne treba se sekirat za cijenu pšenice. Kvalitet se mora platiti i kvalitet će se platiti. Kod obračuna i završnih računa ona će završiti na 1,40", kaže Stanko Zdravčević, Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje.
Pšenice će biti dovoljno za vlastite potrebe, a nešto će ostati i za izvoz. "Koliko je pšenica kvalitetna nema problema za izvoz u koje god države svijeta", kažu seljaci. Konačno, malo optimizma na hrvatskom selu. Još samo da novac za predanu pšenicu na vrijeme sjedne na seljačke račune.
A dobra je vijest da su, osim pšenice, u dobrom stanju i druge kulture - suncokret, kukuruz, šećerna repa. Ovo bi doista mogla ispasti dobra proizvodna godina. To pomalo vraća optimizam na selo. Od posljednjih 10 godina, čak sedam je bilo kriznih - jedne godine poplava, druge suša i to je značajno iscrpilo naše poljoprivrednike.
Autor: Anita Martinović
Foto: RGBStock.com
Povezana biljna vrsta
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.