Sjetva pšenice moguća do kraja siječnja

Pšenice sijane jesenas u optimalnim rokovima nalaze se u fazi busanja, do faze tri lista. Takve pšenice mogu izdržati niske zimske temperature bez većih oštećenja, a mogu još i nabusati krajem zime, prije nego što u proljeće uđu u fazu vlatanja - kaže dr.sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek. Dodaje da su nikle i one pšenice koje su sijane krajem listopada te kako su ostvareni vrlo dobri sklopovi i da gotovo sva pšenica vrlo dobro izgleda.

- Poznato je da se najviši urodi i najbolja kakvoća, u pravilu, postižu sjetvom pšenice u optimalnom roku uz primjenu odgovarajućih agrotehničkih mjera. Optimalni rok sjetve za većinu naših sorti u žitorodnom području RH je od 10 do 25. listopada. Zbog dugotrajne suše i relativno visokih temperatura žetva glavnih pretkultura pšenici obavljena je ranije nego što je uobičajeno.

Vremenske prilike su omogućile sjetvu pšenice pretežito u optimalnom roku, što su velika poljoprivredna gospodarstva i učinila. Tlo je bilo pretvrdo za male poljoprivredne proizvođače, te su oni uglavnom čekali da padne kiša kako bi ga pripremili za sjetvu. Tako da su oni počeli sa sjetvom uglavnom oko polovine listopada - kaže dr. Drezner, napominjući da ako se još neki proizvođači odluče sijati pšenicu - to mogu još uvijek učiniti čak sve do kraja siječnja ako je riječ o sortama Poljoprivrednog instituta Osijek, ali zna se da su optimalni rokovi prošli i da bi trebalo povećati sjetvenu normu, u pravilu, za 20-25 posto, ovisno o pripremi tla, kvaliteti sjetve, sorti....

Nažalost, dodaje dr. Drezner, zbog sveprisutne besparice, znatan broj poljoprivrednih proizvođača ušao je ove jeseni u sjetvu preskačuči pojedine predsjetvene operacije, te bez potrebnih mineralnih gnojiva po količini i po kvaliteti.

- Kruže informacije da su neki poljoprivredni proizvođači, iako je sjemenska pšenica za oko trećinu pa i više od toga jeftinija nego lani i ima je dovoljno, svoje površine ili dio njih zasijali merkantilnom pšenicom s tavana. Takva pšenica nije sjeme jer nije prošla obvezne stručne preglede u polju i laboratoriju nije dorađena, zaštićena fungicidom, certificirana i deklarirana; u njoj ima žetvenih ostataka, korova, sitnih, smežuranih i bolesnih zrna, polovica, primjesa i dr., i ozbiljno izlaže takvog proizvođača velikom riziku u osiguravanju potrebnog broja biljaka po jedinici površine i ujednačenosti usjeva, te riziku od najčešćih, a osobito opasnih bolesti na pšenici - kaže dr. Drezner. No, podsjeća i na pojavu smrdljive snijeti na pšenici prije 10-ak godina, koju nitko nije htio primiti i morala se duboko zakopati.

Visoke temperatura pomažu

Kad je riječ o iznadprosječno visokim temperaturama tla i zraka, dr. Drezner ističe da ako one i dalje takve ostanu mogu pomoći kasnije zasijanoj pšenici (onoj poslije kiša početkom studenog) da uđe u zimu u fazi 2-3 lista, što je bolje nego da uđe u fazi nicanja.
- Bilo bi dobro i da poljoprivredni proizvođači, ako još nisu, obiđu svoje usjeve i po potrebi suzbiju poljske miševe, voluharice - kaže dr. Drezner.

Autor: Zdenka RUPČIĆ