S gubicima u jesensku sjetvu

Zbog smanjenih poticaja i niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda, osobito krušarica i uljarica, prihodi su na selu u najmanju ruku prepolovljeni. Troškove sve skuplje proizvodnje rijetki će moći pokriti bez dodatnih zaduživanja i dizanja kredita.

Traktori su na oranicama, a zemlja je suha i teška za obradu, no, kako kažu to je najmanji problem. "Nitko ne pita imamo li goriva, moramo li posuditi novce, ići u banku dignut minus. Sijat se mora. Jako je teško. Nikad nije bilo teže", kaže poljoprivrednik Mario Milušić. U jesensku sjetvu selo ulazi u besparici. "Preniske cijene žitarica od 30 do 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Umanjenje potpora za u prosjeku 33 posto. Dakle, naši prihodi su umanjeni za 50 posto", objašnjava Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Smanjeni prihodi, a troškovi proizvodnje sve veći. Gnojivo i zaštitna sredstva u Hrvatskoj su dvostruko skuplji nego u bogatim zemljama Europske unije. "Sad je stvar u tome što će poljoprivrednici daleko manje investirati u mineralna gnojiva, zaštitna sredstva, a rezultat toga će biti smanjeni prinosi", kaže Brlošić za Dnevnik.hr.

Začarani krug iz kojeg poljoprivrednici ne vide izlaz. "Tu nema nimalo zarade. Seljaci masovno odustaju od zemlje. Nek rade dva čovjeka u Slavoniji zemlju. Mi nećemo radit. Ići ćemo na biro. Bit ćemo socijalni slučajevi i gotovo. Što više radimo, manje imamo", govori poljoprivrednik Milušić. Mnogi razmišljaju o smanjenju proizvodnje. "Ja obrađujem dosta zemlje. Ako se situacija ne popravi, mislimo na godinu odustat od 30 posto", komentira Milušić.

To znači i jedno radno mjesto manje. "Nama se stalno govori da koristimo poticaje i da iz proračuna izvlačimo sredstva. To nije istina", kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Poljoprivrednici tvrde da se od jedne kune poticaja u proračun vrate barem tri, što nije tako daleko od istine.

Foto: RGBStock.com