Promjene u ruskoj sjetvi, ukoliko do nje dođe, imat će izravne implikacije na globalne cijene pšenice, budući da je Rusija najveći svjetski izvoznik žitarica.
Rusija je ove godine zbog loših vremenskih uvjeta, prije svega mraza i suše, proizvela 83 milijuna tona pšenice, što je pad u odnosu na 92,8 milijuna tona u 2023. godini i rekordnih 104,2 milijuna tona u 2022. godini.
Zbog velikih gubitaka, ali i niske otkupne cijene, ove su godine posijali znatno manje ozime pšenice i najavili prelazak na profitabilnije usjeve poput graška, leće i suncokreta, što će izravno utjecati na globalne cijene pšenice s obzirom na to da je Rusija najveći svjetski izvoznik žitarica, piše Reuters.
"Gubici su na svakoj toni. Otkupna cijena ne pokriva trošak", izjavio je Arkadij Zločevski, šef industrijskog lobija Ruske unije žitarica, predviđajući smanjenje ruskog udjela u globalnoj trgovini pšenicom.
Činjenica je, piše ovaj portal, da se očekuje da će, iako je posljednjih mjeseci izvozila pšenicu gotovo rekordnom brzinom, izvoz znatno usporiti zbog manje žetve, značajno smanjenih zaliha i izvoznih ograničenja.
Naime, izvozna ograničenja ruskih vlasti imaju za cilj usporiti rast domaćih cijena kruha i osnovnih prehrambenih proizvoda, zbog čega će godišnja izvozna kvota vjerojatno biti znatno smanjena od 2025. godine.
"Profitabilnost žitarica približava se nuli. Sjetva ozime pšenice smanjena je za 30 posto, a sada su fokus na soji i suncokretu", rekao je Dmitrij Garnov, izvršni direktor Rostagro grupe.
Visoki troškovi opreme i goriva, visoke izvozne carine, rastuće kamatne stope i ukidanje nekih poljoprivrednih subvencija smanjuju profit poljoprivrednika.
"Cijene su bile gotovo iste u razdoblju 2022.-2024., dok su troškovi proizvodnje porasli za najmanje 28 posto", izjavio je Sergej Lisovski, član ruskog parlamenta.
Ujedno, u najplodnijoj regiji Krasnodar, veliki proizvođači razmatraju promjenu strategije zbog sve ozbiljnijih suša.
"Na jugu postaje sve toplije i moramo razmišljati o promjeni strukture sjetvenih površina za budućnost", rekao je Yevgeny Gromyko, izvršni direktor Tkachev Agrocomplexa, jednog od najvećih ruskih zemljoposjednika.
Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), ruske površine pod ozimom pšenicom u 2024. bile su 15,8 milijuna hektara, u usporedbi sa 16,3 milijuna u sezoni 2022./23. Prošle su sezone uzgajali jaru pšenicu na 12,2 milijuna hektara, u usporedbi s 13,6 milijuna hektara godinu prije i 12,7 milijuna hektara prije dvije godine.
Izvori
Tagovi
Autor
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
SASA FRANIC
prije 1 godinu
Makeba , ne znam sad tocno sve detalje. uglavnom putin je rusiju doveo do razine kolonije Kine. to je kao neka koncesija zemljista Kini na desetljetne rokove iskoristavanja. sve rade samo Kineski naseljenici. mislim da to niti u papirima nije nikakav izvoz, nego se samo tovari i vozi kao s Kineske zemlje. isto je i sa trupcima. to dokle seze pogled s kamere bespilotnika, sve su srezani trupci i suma. i sve se tovari na ogromno duge kompozicije vagona i vozi.
Makeba
prije 1 godinu
Koliko ja vidim Kina će u Rusiji posijali pšenicu pa će to biti Kineska pšenica. Površine su iste samo na koga se piše . Jesam ja to dobro shvatio Saša.
Marta Radić
prije 1 godinu
Slažem se..rusija sije što kina troši , drugim riječima ono što je kina uvozila do sada sa zapada , sada će nadomjestiti rusija. Najveći izvoz rusije su kina i indija..tako da oni diktiraju , što će posijati , odnosno ovi otkupiti.
SASA FRANIC
prije 1 godinu
tupa putinska mrzota je toliko glup da izvozi zitarice kao resurs. razlog, u putinskoj Rusiji nemaju mogucnost niti sve to u brasno izmljeti. a kamoli da naprave druge proizvode pa izvoze. nego izvoze samo zrno i daju prakticki besplatno, da bi imali prijateljske strane. a cak i poklanjaju besplatno nekim afrikancima. a dodatno na ovo putinska mrzota je svela Rusiju na razinu Kineskog roba. dao je Kini 32 milijuna hektara zemljista na raspolaganje na 70-100 godina. to vam je otprilike parcela 320 x 1000 kilometara !!! dio je suma, Sibirska Tajga, koju sada Kinezi nemilsrdnoo rezu i nepregledni vagoni s trupcima odlaze u Kinu svaki dan. a drugo je zemljiste gdje ce Kina proizvoditi ratarstvo. tako da je to i povezano s ovim clankom . tu je pitanje sto se smatra da je posijala Rusija a sto se smatra da je posijala Kina u Rusiji. zato je mozda ovo veliko umanjenje u povrsinama koje Rusija sije. jer ogromne djelova sada posjeduje Kina koja tamo sije za sebe.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Nije bitno tko koliko posije ili proizvede u svijetu,već je bitno što kažu razni analitičari.Njihova očekivanja i procijene diktiraju cijene poljoprivrednih roba.Njihove procijene uvijek idu na ruku špekulantima na burzi i nema baš nikakve veze što redovno omanu na štetu poljoprivrednih proizvođača.Vjerovatno što više omani je njihov bonus veći.
Damir Senjan
prije 1 godinu
Nije niti kod nas bolje, od pšenice više nema kruha za seljaka, ulazni troškovi su preveliki, cijena katasrofa.