Brojni komentari kojima se umanjuje problem ovih proizvođača, nagnali su ih na reakciju, kaže nam prvi čovjek Odbora za ratarstvo HPK.
Otkako su ratari uputili apel zbog rapidnog pada otkupnih cijena žitarica i uljarica, a nedavno i održali konferenciju za medije, našli su se, kažu, na udaru brojnih analitičara i statističara koji umanjuju problem.
"Predstavljaju nas kao neprijatelje države koji gledaju samo profit i takvim pričama obmanjuju javnost", reagira ispred proizvođača predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Petar Pranjić.
Navođenjem, između ostalog, da cijena pšenice trenutno nije 180 tona eura po toni, dodaje, daje se prostor otkupljivačima koji ratarima kroje sudbinu 30 godina zbog nesređenog stanja na tržištu.
Hrvatski ratari na udaru jeftine ukrajinske pšenice, traže pomoć Bruxellesa
"Ne samo da je takva, što mogu iščitati svi koji žele iz kotacija tvrtke Žito koja jedina ima takav sustav, već potražnje ni po toj cijeni nema", upozorava dalje dostavljajući nam i račun za merkantilnu pšenicu iz prošle godine u kojemu je vidljivo da je lani bila 320-330 eura/toni što znači da je riječ o jasnom drastičnom padu cijene.
Tragom toga žele demantirati razne objave pa u galeriji možete vidjeti i stanje cijena trenutno, kao i prošlogodišnje izvješće TISUP-a koje nam je također poslao.
Kaže nam i da se zaboravlja da su upravo ratari davno tražili, a inzistiraju i dalje na tom, da se formira burza poljoprivrednih proizvoda koja bi bila pod nadzorom države, a kojom bi se nesređeno tržište dovelo u red.
"Burza nije svemirski brod. Nju imaju sve uređene države", naglašava navodeći da je svojevrsni atak na njih, u najmanju ruku neprimjeren jer se zaboravlja pod kojim cijenama repromaterijala se obavila jesenska sjetva koju, sudeći prema trenutnim cijenama, neće pokriti žetva. Štoviše, kako su i upozorili, donijet će im veliki minus.
Ratari su u velikom problemu diljem Europske unije zbog bescarinskog uvoza ukrajinskih žitarica, ponavlja, i hrvatski nisu izuzeti, no napadi kojima su izloženi nagnali su ih na reakciju. Često ih se proziva i zbog visoke cijene kruha i peciva na koju nemaju nikakav utjecaj. Poručuju građanima da pitaju one što ih proizvode zašto je cijena kruha i dalje visoka ako je prepolovljena cijena pšenice.
"Samo želimo ravnopravan odnos kao i svaki drugi poljoprivredni proizvođači, a svakodnevno smo na udaru raznoraznih analitičara koji obmanjuju javnost", zaključuje prvi čovjek Odbora za ratarstvo HPK u ime proizvođača kojima je - prekipjelo.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe - kamo sa pšenicom?
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
Ante Rogić: Pivarski ječam i postrna soja uspješna su kombinacija za veće prihode
Medić: Kako sam efikasno povećao postotak humusa i do pet posto?
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
SelectiS Dan polja: Izdvojene visokoprinosne sorte pšenice i ječma za 2025.
Zašto su mlade biljke soje i suncokreta svjetlije zelene boje, a kukuruz negdje i ljubičast?
Miodrag Stanković: Svaki proizvođač imat će svog KWS savjetnika
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Takozvani stručnjaci ili analitičari imaju svoju cijenu i očito to dobro naplaćuju.