Nismo protiv ukrajinske pšenice ni ukrajinskih poljoprivrednika, no tražimo da Europska komisija nadoknadi povećane troškove koje nam je nametnula, čulo se na konferenciji za novinare Odbora za ratarstvo HPK u Zagrebu.
Zbog prekomjernog uvoza žitarica s trećih tržišta, ponajprije iz Ukrajine, cijene su na rekordno niskim razinama, a hrvatski ratari u nepovoljnoj situaciji, istaknuli su u utorak predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore nakon sastanka s ministricom Marijom Vučković, koja je najavila da će na Vijeću ministara EU predložiti određene interventne mjere.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović na konferenciji za novinare pod nazivom "5 do 12" pojasnio je da je cijela situacija na tržištu žitarica nastala zbog uklanjanja trgovinskih barijera između Ukrajine i EU-a, pa tako žito iz Ukrajine, za razliku od ranije kada je uglavnom plasirano na sjever Afrike, završava u europskim zemljama.
Cijena je tako pala na rekordno niske razine, što u vrlo nepovoljnu situaciju dovodi hrvatski ratarski sektor uoči žetve, koja bi trebala početi za dva do tri mjeseca.
Predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić je poručio da je situacija alarmantna, a da ratari s postojećim cijenama pšenice ne vide opstojnost. "Mi žetvu ne možemo čekati s ovim cijenama", ustvrdio je napomenuvši da je trenutna oko 180 eura po toni, dok je realna od 280 do 300 eura.
Stoga traže da Bruxelles zaštiti hrvatsko tržište, uz naglasak na nadoknadu šteta, za što, po Pranjićevim riječima, postoji krizni fond.
U silosima do 500.000 tona domaće pšenice koju nitko neće - ratari poslali apel
Zbog solidarnosti s ukrajinskim kolegama, dodao je da se ne želi ići radikalno i tražiti da Hrvatska uvede carine, kao što su to primjerice učinile Poljska i Slovačka.
Među hrvatskim ratarima, u nešto boljem položaju su eko proizvođači žitarica, koji su imali niže ulazne troškove, kazao je Slavimir Brkić dok su oni konvencionalni, imali gotovo duplo veće troškove (blizu 2.000 eura po ha) sjetve pšenice, ali i kukuruza u odnosu na godinu ranije.
Matija Brlošić pojasnio je da poljoprivrednici iz EU moraju u proizvodnji poštovati određene mjere i standarde, poput korištenja dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, zbog čega je ta proizvodnja skuplja u odnosu na proizvođače iz trećih zemalja, pa tako i Ukrajine.
"Nismo protiv ukrajinske pšenice ni ukrajinskih poljoprivrednika, no tražimo da Europska komisija nadoknadi povećane troškove koje nam je nametnula", poručio je Brlošić.
Ocijenio je i da bi s obzirom na trenutnu cijenu pšenice najviše trebali profitirati potrošači, u smislu da bi cijena svega što se proizvodi od pšenice znatno trebala ići dolje, pa tako i kruha.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je da će idući tjedan na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva nastojati detaljno obrazložiti situaciju i ukazati na moguće posljedice, u smislu i trajnijih poremećaja na tržištu, kao i poremećaja u prehrambenoj sigurnosti, i to ne samo građana Hrvatske već i EU-a.
"Pripremit ćemo jednu intervenciju i određene prijedloge koji se odnose na promjenu regulative koja uređuje tržište i njegovu organizaciju, predložit ćemo određene interventne mjere za sektor ratarstva u cjelini, koje bi se onda primjenjivale jednako, ne samo na Hrvatsku, već i na EU, i tražit ćemo podršku za takve prijedloge", izjavila je.
Pojasnila je da postoji stup zajedničke poljoprivredne politike koji se zove zajednička organizacija tržišta i u okviru kojeg se predviđaju intervencije, a kao odgovor na različite krizne situacije i poremećaje.
"Njime se nastoji dati odgovor kako zaštititi proizvođača ili potrošača od izvanrednih događaja koji se nisu mogli predvidjeti, a koji imaju ozbiljne posljedice", rekla je.
U sektoru ratarstva postoje i intervencije koje se odnose na javno skladištenje, a ministrica je napomenula da će u tom segmentu tražiti određene promjene. Također, predložit će i dodatne mjere koje se odnose na određene izvozne stimulanse ili potpore.
Tagovi
Autor
Dabro: Trudit ćemo se pomoći poljoprivrednicima čiji su urodi oštećeni sušom
Za većinu usjeva prognoza uroda je ispodprosječna - dvije kulture najviše stradale
Kako Anto Perić unatoč sušnim uvjetima ipak očekuje dobar urod?
Uzgojili pšenicu u ekstremnim pustinjskim uvjetima - koliki im je prinos?
Bila suša ili vlaga od kukuruza očekuju da rataru osigura prihod
Boris Đukić: Posla oko navodnjavanja ima, ali računica je slatka
Proizvodnja šećerne repe raste u jednoj europskoj zemlji - koliki im je prinos?
Na tržištu uskoro biološki repelenti u borbi protiv ptica na usjevima?
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Pripremate prijedlog za idući tjedan,a zemlje koje su se pobunile već dobile 100mil €,što je po meni samo zamaglivanje očiju,ali mi nećemo dobiti ništa koliko vidim.Bravo za vašu inicijativu,ili što bi narod rekao,"nemoj me više braniti,molim te..."
Marta Radić
prije 1 godinu
Čitamo ovih dana u medijima , kako se zna krivac za visoku inflaciju u RH , ona je jedna od največih u EU. To su trgovci...koji su podigli svoje marže , zaradu do neba....a narod u RH stradao....od radnika do seljaka
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Očito mnogi ne razumiju problematiku,a ona je malo kompleksnija.Problem sa prodajom imaju seljaci,ali problem imaju i otkupljivači,čiji su silosi puni.Mnogi otkupljivači su također u problemima,pa je pitanje tko će uopće otkupljivati ovogodišnji rod i gdje ga spremiti.Prodaja na vreće je zanemariv segment trgovine i taj kukuruz nije sijan sa jeftinom sjetvom.
Vjekoslav Mikić
prije 1 godinu
Puna su skladista kuruza kad traze 300 kn na vrece. A stocni fond potucen. Hrvatski lakomi ljeni seljak je nabrijao ludu cijenu za kukuruz koji je sadio po jos jeftinom sjetvom. A mislio fino zaradit. Sad je sam sebi uterao.
slobodan rajić
prije 1 godinu
Frodo i družina se oglase kad sve prođe, kao brane interese seljaka, kasno je sad.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Plenković na HRT-u izjavio; hrvatsko tržište zasad nije ugroženo izvozom ukrajinskog žita.Ma bravo premijeru,samo nam još pojasnite zašto su nam skladišta puna pšenice i kukuruza ,te kome ćemo to prodati i po kojoj cijeni.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Što je mala kvazi državica sa nešto preko 1 milijun ha u ARKOD ? Za tržište bezvrijedne EU u koju još dopuštaju i uvoz izvan EU , jasno da nismo nikakav bitan faktor ! Uz loše vrijeme , velike ulazne troškove , naši veći OPG koji se bave ratarstvom , ove godine realno je da će loše proći !
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Seljaci u pogođenim zemljama prosvjeduju,a naši se solidariziraju,baš krasno.Niste se trebali niti pojavljivati,bolje da ste šutjeli.Tražite milostinju od EU,umjesto da tražite zaštitu proizvođačke cijene.Zar niste vidjeli kakvu bijedu kao kompenzaciju su dali pogođenim zemljama.Obećaće oni vama svašta,jer obećanje nije kuću rasulo,a kada prođe žetva moljakat će te kao prosjaci da dobijete bilo što.