Hrvatski ratari na udaru jeftine ukrajinske pšenice, traže pomoć Bruxellesa

Zbog prekomjernog uvoza žitarica s trećih tržišta, ponajprije iz Ukrajine, cijene su na rekordno niskim razinama, a hrvatski ratari u nepovoljnoj situaciji, istaknuli su u utorak predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore nakon sastanka s ministricom Marijom Vučković, koja je najavila da će na Vijeću ministara EU predložiti određene interventne mjere.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović na konferenciji za novinare pod nazivom "5 do 12" pojasnio je da je cijela situacija na tržištu žitarica nastala zbog uklanjanja trgovinskih barijera između Ukrajine i EU-a, pa tako žito iz Ukrajine, za razliku od ranije kada je uglavnom plasirano na sjever Afrike, završava u europskim zemljama.

Cijena je tako pala na rekordno niske razine, što u vrlo nepovoljnu situaciju dovodi hrvatski ratarski sektor uoči žetve, koja bi trebala početi za dva do tri mjeseca.

Žetva na pragu, ne možemo dalje s ovim cijenama

Predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić je poručio da je situacija alarmantna, a da ratari s postojećim cijenama pšenice ne vide opstojnost. "Mi žetvu ne možemo čekati s ovim cijenama", ustvrdio je napomenuvši da je trenutna oko 180 eura po toni, dok je realna od 280 do 300 eura.

Stoga traže da Bruxelles zaštiti hrvatsko tržište, uz naglasak na nadoknadu šteta, za što, po Pranjićevim riječima, postoji krizni fond.

U silosima do 500.000 tona domaće pšenice koju nitko neće - ratari poslali apel

Zbog solidarnosti s ukrajinskim kolegama, dodao je da se ne želi ići radikalno i tražiti da Hrvatska uvede carine, kao što su to primjerice učinile Poljska i Slovačka.

Među hrvatskim ratarima, u nešto boljem položaju su eko proizvođači žitarica, koji su imali niže ulazne troškove, kazao je Slavimir Brkić dok su oni konvencionalni, imali gotovo duplo veće troškove (blizu 2.000 eura po ha) sjetve pšenice, ali i kukuruza u odnosu na godinu ranije.

Matija Brlošić pojasnio je da poljoprivrednici iz EU moraju u proizvodnji poštovati određene mjere i standarde, poput korištenja dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, zbog čega je ta proizvodnja skuplja u odnosu na proizvođače iz trećih zemalja, pa tako i Ukrajine.

"Nismo protiv ukrajinske pšenice ni ukrajinskih poljoprivrednika, no tražimo da Europska komisija nadoknadi povećane troškove koje nam je nametnula", poručio je Brlošić.

Ocijenio je i da bi s obzirom na trenutnu cijenu pšenice najviše trebali profitirati potrošači, u smislu da bi cijena svega što se proizvodi od pšenice znatno trebala ići dolje, pa tako i kruha.

Vučković: Pripremit ćemo intervencije i  prijedloge

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je da će idući tjedan na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva nastojati detaljno obrazložiti situaciju i ukazati na moguće posljedice, u smislu i trajnijih poremećaja na tržištu, kao i poremećaja u prehrambenoj sigurnosti, i to ne samo građana Hrvatske već i EU-a.

"Pripremit ćemo jednu intervenciju i određene prijedloge koji se odnose na promjenu regulative koja uređuje tržište i njegovu organizaciju, predložit ćemo određene interventne mjere za sektor ratarstva u cjelini, koje bi se onda primjenjivale jednako, ne samo na Hrvatsku, već i na EU, i tražit ćemo podršku za takve prijedloge", izjavila je.

Pojasnila je da postoji stup zajedničke poljoprivredne politike koji se zove zajednička organizacija tržišta i u okviru kojeg se predviđaju intervencije, a kao odgovor na različite krizne situacije i poremećaje.

"Njime se nastoji dati odgovor kako zaštititi proizvođača ili potrošača od izvanrednih događaja koji se nisu mogli predvidjeti, a koji imaju ozbiljne posljedice", rekla je. 

U sektoru ratarstva postoje i intervencije koje se odnose na javno skladištenje, a ministrica je napomenula da će u tom segmentu tražiti određene promjene. Također, predložit će i dodatne mjere koje se odnose na određene izvozne stimulanse ili potpore.