Imali smo najskuplju jesensku sjetvu, žetva pšenice je pred vratima, a već sad se najavljuje dodatni pad otkupne cijene, upozorava predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, Petar Pranjić.
Nakon nedavnog apela upućenog Ministarstvu poljoprivrede i Vladi, predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore sutra će, nakon prijema kod ministrice Marije Vučković, održati konferenciju za medije pod nazivom "5 do 12“.
Žele, naglašavaju, obratiti se potrošačima, upoznati ih s neodrživim stanjem na tržištu zbog prekomjernog uvoza žitarica iz trećih zemalja, a koji je izazvao ogromne gubitke domaćeg sektora. Upozorit će i na uvozno brašno koje nije proizvedeno prema EU standardima, a koji se zahtijevaju od domaćih proizvođača.
To brašno je, dodaju, sumnjivog podrijetla, a sredstva za zaštitu bilja koja se nameću kao obavezna našim proizvođačima i koja su vrlo skupa, nisu prisutna kod ukrajinske ili ruske pšenice li repice.
Kako nam otkriva predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić, danas je održan sastanak proizvođača te će sutra ministrici predočiti sve probleme te moguća rješenja koja bi, inače posljednjih godina jedan od "zdravijih" sektora u poljoprivredi, mogla spasiti od urušavanja.
"Nama je žetva pred vratima. Imali smo najskuplju jesensku sjetvu, a već sad se pojavljuju informacije da bi u žetvi pšenica mogla biti 150 €/t. Dakle, oko 1,20 do 1,30 za kilogram što nama znači ogromne gubitke", upozorava Pranjić navodeći da je prema kotacijama i danas cijena drastično niža, 180 €/t, a s druge strane - čak i po toj sniženoj cijeni, potražnje nema!
U silosima do 500.000 tona domaće pšenice koju nitko neće - ratari poslali apel
Tražit će, napominje, zakonsku regulativu, uvođenje prelevmana, carina, neku vrstu zaštite proizvođača i otkupnih cijena, ne samo na nacionalnoj razini već zahtijevaju i reakciju prema Briselu.
"Narod mora znati što se događa i što se proizvođačima, ali i svima nama sprema, jer neće trebati 10 godina da se uruši ratarski sektor. Jedna godina i gotov je", napominje podsjećajući da bi s obzirom na visoke inpute jesenske sjetve, cijena pšenice morala biti 350 €/t ili, za sve koji se još ne snalaze s eurima, 2,50 do 2,60 kn/kg.
Tagovi
Autorica
Peter Knaflič: Mogućnosti za uštedu u poljoprivredi su ogromne
Znate li koje su prednosti kvalitetne razgradnje žetvenih ostataka?
Zašto biljkama treba mraz za rast?
AZTN obustavio postupak, nema dokaza o udruživanju i dogovoru otkupne cijene pšenice
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Naša količina pšenice nemože utjecati,ali ukrajinska količina očito može.Odobren je bescarinski uvoz jer je rečeno da će promet kroz EU biti samo tranzitni i to je osnovni problem.Neka se uvozi ukrajinska pšenica sa carinom u EU,ali neka ta zelena EU primjenjuje isti pravilnik o kakvoći koji nameće svojim seljacima.
Marta Radić
prije 1 godinu
Trgovina je trgovina...u čemu RH poljoprivreda može utjecati na tu trgovinu...u ničemu...mali , nekonkurentna , bez plana proizvodnje i dr Kad u SAD ima viška pšenice , ne reagira država...jednostavno snize cijenu na damping i prodaju ili bace u ocean ribama....rizik u tržišnoj ekonomiji uvijek postoji i tu nema pomoći...Ukrajnska će se pšenica uvozit , iako će biti carina , trgovina uvijek nađe put , isto kao ruska nafta u vrijeme embarga...izvoz nikad veći.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Pšenica se sije zbog plodoreda,a sada je poldored zbog zelenog plana i obavezan.Drugo,nije problem u uvozu nego u bescarinskom uvozu,koji je EU odobrila prvi puta u povijesti,te je tu glavni problem.Treće,mi nemamo nikakvu hiperprodukciju,jer mnoge zemlje proizvode po 20-30 puta više od svojih potreba i to se mjeri na destke milijuna tona.Četvrto,ta pšenica nije niti trebala biti u EU,nego je trebao biti samo tranzitni put.Prema tome kakvim je mutnim tokovima ostala u EU zar stvarno netko misli da je onda prošla sve redovne kontrole?Ta pšenica je bila tabu tema,dok nije došla voda do grla.Veliki ili mali ratari su u gadnim problemima,jer nije to tako jednostavno kako neki misle.Cijene inputa su išle u nebo i gubitci bi mogli biti jako veliki,pa je pitanje koliko njih će progurati godinu,jer ovakve oscilacije nisu normalne.
Marta Radić
prije 1 godinu
Stvari su ovdje jasne....prvo uvoz se neće zabraniti , jer to bih bilo totalno suprotno od jedinstvenog EU tržišta...kada bih se uvoz zabranio tada bih se i izvoz naše pšenice zabranio , a izvozimo 50% proizvodnje. Naši trgovci , mlinari , pekari kupovati će sirovinu tamo gdje vide svoju zaradu...hočemo li mi konzumirati te proizvode to je naš izbor ,da li su zdravstveno ispravni , vjerojatno jesu , jer ne bi bili na policama. Država nema interes štititi domaću proizvodnju pšenice , jer je imamo u hiperprodukciji....zašto naši poljoprivrednici i ostali siju tako puno pšenice , to je drugo pitanje. Svi oni koji imaju 100 tinjak hektara pšenice tj veliki ratari...neče izgubiti na zbog niske cijene , neče ni zaraditi , ali oni će progurati to razdoblje...tako da za šerifove sinove nije bojazan....nadrapati će oni manji.
Gardunko
prije 1 godinu
Znači da načelnici općina(šerifi)koji svojim sinovima dodjeljuju državno poljoprivredno zemljište guraju te svoje sinove u propast???
SASA FRANIC
prije 1 godinu
neka plenkovic i njegova ministrica odgovore zasto se uopce uvozi bilo sto iz ukraine?? je li to nije namjenjeno trecesvjetskom divljacima??
Zdravko Simić
prije 1 godinu
Vlada i ministri sa svojim uhljebima su naši najveći neprijatelji, ulizivačka i sluganska politika prema EU ugrožava domaću proizvodnju namećući višestruko strožije standarde i propise nego što su u samoj uniji. To smo imali prilike vidjeti u prošlosti mnogo puta. Vječno je pitanje zbog čega se hrvatski političari prave veći katolici od Pape i rade na štetu vlastitog naroda. Mnoge zemlje unutar EU su zaštitile svoju poljoprivrednu proizvodnju kako tradicionalnu tako i konvencionalnu. Država koja nema vlastitu proizvodnju hrane i koja nema zaštitne mehanizme osuđena je na ovisnost o uvozu i ne može govoriti o nekakvoj suverenosti. Corona je pokazala svu ranjivost i opasnost zemalja ovisnih o uvozu hrane. budući da svjedočimo ne jedinstvu i suludoj gospodarskoj politici EU smatram da Hrvatska vlada mora zauzeti stajalište unutar EU u interesu svojih građana i svog gospodarstva. Krajnje je vrijeme dok još ima nade za spas domaćih proizvođača i kakve takve sigurnosti po državu. prodali smo INU, PETROKEMIJU, ostali smo bez domaćih proizvođača zaštitnih sredstava, uništili smo gotovo cijelu prehrambeno prerađivačku industriju. Nadam se i ne želim razmišljati da možemo doći u situaciju da ono što smo sami imali i proizvodili moramo višestruko skuplje plaćati te prodavati i ono malo samostalnosti što nam je preostalo, ako je uopće još imamo. Sve nam je Bog dao osim pameti.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Hrvatski mlinari kupuju brašno iz Mađarske,koje se melje od ukrajinske pšenice,a naša pšenica stoji u silosima.Znači naša djeca jedu tu pšenicu za koju su Slovaci dokazali da ima prekomjernu upotrebu nedozvoljenih pesticida,a to je isto već dokazala i Belgija.Koliko brodova stoji pred Italijom i čeka istovar,a tko je najveći izvoznik tjestenine i tko će to pojesti?Nema zajedničkog stava zato što jače članice gledaju samo svoj interes i to Brisel ne samo da podržava,već čak silom nameće.Neke države očito više ne žele samo klimati glavom,već pokušavaju zaštiti svoje interese i same stanovnike.Znam da 1500t nije ništa,ali da bi čovjek negdje stigao,mora napraviti prvi korak.
Marta Radić
prije 1 godinu
Količine hrvatske proizvodnje pšenice , ne utječu bitno na evropsko tržište , kao što znamo imamo duplo više pšenice no što nam je potrebno za domaću proizvodnju brašna i dr. Tako da bilo kakva intervencija države neće uroditi nikakvim pomakom. EU treba zajednički stav oko ovog pitanja , no nažalost očito toga nema
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Poljska i Mađarska su zabranile uvoz iz Ukrajine niz poljoprivrednih proizvoda,unatoč pritiscima Brisela.Slovačka je ispitivanjima dokazala kako pšenica nije niti za stočnu ishranun i istu stavila van upotreba(1500t),jer ima previše ostataka nedozvoljenih pesticida.Obavjestili su i Rumunjsku,te Bugarsku i očekuje se zajedničko djelovanje svih spomenutih zemalja.Brisel je protiv jer to koristi zapadnim zemljama EU-a,a najviše se bune Španjolska i Nizozemska,jer koriste jeftinu ukrajinsku pšenicu za stočnu ishranu.Svatko gleda svoj interse i nikoga nije briga što tamo neki seljaci propadaju i nemaju kuda sa pšenicom.Gladne u Africi više nitko i ne spominje.Što naša vlada poduzima po tom pitanju?Čiji ona inters gleda i štiti?Naši poslušnici se nebi nikom zamjerili,pa barem nas pola propalo i sutra napustilo državu trbuhom za kruhom.Sami seljaci se ponašaju kao ovce u toru i reže jedni na druge zbog komadića zemlje,pa bolje nismi niti zaslužili.Ne kažu džabe da narod ima točno onakvu vladu kakvu je zaslužio...