Čak 30 ha ratarske proizvodnje pokriva pivot sustav, a na PG-u Zorić planiraju i dvije žetve godišnje.
Poljoprivredno gospodarstvo Zorić iz Erduta prvo je u Hrvatskoj postavilo najmoderniji i potpuno automatizirani sustav za navodnjavanje ratarskih kultura koji pokriva 30 hektara površine.
Sustav vrijedan oko sedam milijuna kuna osigurat će sigurnost i vrhunsku kvalitetu proizvodnje svih ratarskih kultura, a iz PG-ać stiču kako su sada spremni za redovne i to maksimalne dvije žetve godišnje.
"Cijeli sustav je pivot po modelu da se voda dovede do centralnog dijela površine. Imali smo prije njega sustav kojim smo navodnjavali sjemensku proizvodnju kukuruza i soje", istaknuo je Stjepan Zorić u razgovoru za Osječku televiziju.
Kaže kako je za njih ovo veliki iskorak jer je potpuno automatiziran sustav koji se pali i gasi putem mobilnog uređaja. "Ima senzore za vlagu zemljišta pa se i sam može upaliti te širok spektar mogućnosti da se maksimalno modernizira proizvodnja", dodaje.
Sustav se vrti u krug, a u jednom danu može aplicirati od pola litre do 30 litara vode po m2. "U Izraelu i Americi se ovakvi sustavi koriste da se potpuno neplodno tlo može pretvoriti u plodno", napominje.
Međutim, kaže kako oni u Slavoniji ipak imaju oborina što nije problem, ali je loš njihov raspored. Nakon ovih obilnih oborina pšenica i uljana repica možda više ni neće trebati vlage.
Plodored će osmisliti kako bi imali dvije žetve, a u tome im pomažu stručnjaci s instituta i fakulteta. "Najvažnije je odabrati kulture koje su dohodovne, prihvatljive za naše tržište, a imamo i mogućnost uzgoja povrća za naše prehrambene tvrtke", dodao je.
Okreću se, kaže, dohodovnijim, a manje zahtjevnim kulturama. Inače, sustavom kojeg su postavili mogu raditi folijarnu prihranu te zaštitu. Zorić napominje da je za sjemenski kukuruz i soju važno da dobiju dovoljno vlage u fazi cvjetanja kako bi bila dobra klijavost zrna.
Visokooleinski ekološki suncokret na PG-u Zorić, izvozom postižu bolju cijenu
"Radili smo i pokuse navodnjavanja šećerne repe, a uz ono minimalno možete postići i do 100 t/ha prinosa", otkrio je rekavši da su ipak od te kulture odustali zbog stanja na našem tržištu.
Više pogledajte u videoprilogu:
Tagovi
Autorica
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
Trinaestogodišnjak postigao rekordne prinose kukuruza - 25 tona po hektaru
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Prinosi obećavaju, ali proteini i niska cijena kvare sliku ovogodišnje žetve
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Prinosi obećavaju, ali proteini i niska cijena kvare sliku ovogodišnje žetve
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+]
Dudina
prije 3 godine
Koliko godina treba da se otplati tih 800 000 eura sa 30ha ratarskih kultura?? Kaže kako imaju dovoljno oborina ali nisu dobro raspoređene...može li taj sustav regulirati oborine i raspoređivati po potrebi??
slobodan rajić
prije 3 godine
Nisam čuo u prilogu odakle dolazi voda, ako je iz Dunava koji je septička jama za pola Evrope ...
SASA FRANIC
prije 3 godine
sve je to pohvalno. ali kod nas se ne isplati niti jedna zetva. a kamoli dvije