Prvi put nakon pet godina u Hrvatskoj rastu površine pod šećernom repom

Pšenica je prošle jeseni zasijana na oko 140.000 hektara, ječam na 60.000, dok su za oko 2 tisuće hektara povećane površine pod uljanom repicom, podaci su koje je danas u Osijeku iznio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Kako je objavio Radio-Osijek, istaknuo je da je jesenska sjetva bila na razini 2020. odnosno nešto manje nego 2022. i 2023. jer su "naše poljoprivrednike demotivirale manje otkupne cijene".

Više šećerne repe i soje

Na tradicionalnom predstavljanju proljetne sjetve u HGK, Županijskoj komori, iznio je da se sjetva kukuruza planira na oko 280 tisuća hektara, a šećerna repa na 11 tisuća ha, što je za gotovo 3 tisuće više nego lani.

"Rast će i površine pod sojom te će se ona sijati na 85 tisuća ha što je 15 tisuća ha više nego lani", rekao je Majdak. 

Vezano uz povećanje površina pod šećernom repom, član Uprave Hrvatske industrije šećera Dino Bičvić, rekao je da isto bilježe prvi put nakon pet godina, a da se to posebno odnosi na male proizvođače koji su za 68 posto povećali površine pod kraljicom ratarskih kultura.

Ne riskirajte s ranijom proljetnom sjetvom - upozoravaju stručnjaci

Dodao je i da je sjetva krenula u drugom tjednu ožujka te se nada kako će ju završiti do Uskrsa. "Očekujemo proizvodnju od 700.000 tona repe, odnosno 105.000 tona šećera, što je optimum za šećeranu naše veličine i hrvatsko tržište", poručio.

Da ima dovoljno sjemena, istaknuo je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Goran Jukić. Naveo je i da su cijene jarog ječma bile niže nego prošle godine, dok je sjeme šećerne repe skuplje. Sjeme suncokreta kao i kukuruza trži se po cijeni manjoj od prošlogodišnje, a osigurane su, rekao je, i velike količine sojinog sjemena po cijenama i 20 posto nižim nego 2023. 

Proizvodnja gnojiva u Petrokemiji 

Kada je u pitanju gnojivo, Damir Piršić, direktor prodaje u Petrokemiji, u čije je vlasništvo s 54 posto lani ušla turska kompanija Yildirim, otkrio je da je od pokretanja proizvodnje u srpnju 2023., u Kutini proizvedeno 120 tisuća tona gnojiva.

Novi krug potpora za ratare za kompenzaciju rasta troškova

Državni tajnik Majdak podsjetio je i da je Ministarstvo zbog gubitaka koje su imali u prošlogodišnjoj proizvodnji, nakon prvih 10 milijuna eura, za ratare osiguralo još 15 milijuna eura dodatne pomoći.