"Prskam brzinom od 6,5 do 7,5 km/h”: Iskustvo gradištanskog ratara u zaštiti ozime pšenice

Na poljima poljoprivrednika Marka Makarevića proteklih je dana obavljena zaštita ozime pšenice od bolesti. Njegov se usjev nalazi u fazi vlatanja, a kako ističe ovaj ratar, upravo je ovo razdoblje ključno za pravovremenu reakciju i očuvanje prinosa.

U razgovoru je istaknuo važnost pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja, ali i sigurnosnih mjera koje prate taj posao. Kako naglašava, zaštitna oprema ne smije se zanemariti, a pravilna priprema sredstava presudna je za učinkovitost tretmana.

Čitajte etikete zaštitnih sredstava

Zaštitna oprema je jako bitna u primjeni i miješanju sredstava. "Uvijek koristim barem rukavice i zaštitnu masku. Po pravilu bi trebalo i zaštitno odijelo i naočale, ali svi smo u žurbi pa i ono osnovno znači puno", ističe on.

Kaže kako sredstva obavezno treba dobro promiješati jer ako duže stoje na skladištu zna se stvoriti gusti sloj. "Na većini je sredstava to i napisano, samo treba čitati", podsjeća on.

Na njegovom se gospodarstvu zaštita provodi preventivno, a kaže nam da za sada simptoma bolesti ima jako malo na donjim starijim listovima, dok na višem dijelu biljke nema nikakvih tragova.

Tijekom obilaska polja, naglasio je i važnost redovitog praćenja stanja usjeva te prepoznavanja prvih simptoma bolesti i štetnika.

"Kad obilazim parcelu pratim ima li žutog lista, nejednakosti u razvoju pšenice. Ako se pojavljuju štetnici vidi se nagrižen list ili njegovo sušenje. Na te znakove treba obraćati pažnju", navodi.

Posebno ističe koncept praga štetnosti, koji je ključan za odluku o tretiranju. "Ako se pojavi jedan ili dva štetnika, oni neće toliko utjecati na prinos. Ali ako kod pojave leme ima na svakoj biljci po jedna ili više, to je definitivno vrijeme za tretiranje", objašnjava ovaj ratar.

Govoreći o primjeni sredstava, Makarević upozorava na važnost pravilnog doziranja i izbora preparata. "Uvijek se treba držati preporučene doze. Ako idemo s premalom, preparat neće odraditi svoje, a ako pretjerujemo, pravimo si dodatne troškove", kaže on.

Pšenicu prska tri puta

Osim kemijske zaštite, naglašava i važnost agrotehničkih mjera, osobito plodoreda. "Ako dvije, tri godine sijete pšenicu na pšenicu, naravno da će se pojaviti više bolesti i štetnika. Plodored je jedna od najbitnijih stavki", slaže se s preporukom struke.

Plan zaštite pšenice uključuje više tretmana fungicidima tijekom vegetacije, ovisno o fazi razvoja biljke. "Osobno idem u tri zaštite – u fazi vlatanja, kada izlazi list zastavičar i u fazi klasa", navodi.

Prije izlaska na polje, Marko pažljivo miješa zaštitna sredstva, a ispravnost opreme smatra ključnom za kvalitetnu primjenu. "Važno je da su dizne na prskalici ispravne, da nema začepljenja ili pukotina. Bitno je da se kapljice pravilno rasporede po cijeloj površini lista", objašnjava.

I za kraj, ističe važnost pravilne brzine kretanja traktora tijekom prskanja. "Prskam brzinom 6,5 do 7,5 km/h. Bolje je ići malo sporije i odraditi kvalitetnije nego žuriti pa napraviti loš posao", zaključuje Makarević.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.