Pretraga tekstova
U 2018. godini EU je proizvela 119,6 milijuna tona šećerne repe, što je na godišnjoj razini pad za 23,6 milijuna tona, dok je proizvedeno 51,8 milijuna tona krumpira, 10 milijuna tona manje nego godinu dana ranije
Ministarstvo poljoprivrede očekuje da će se ove godine u Hrvatskoj nastaviti trendovi rasta biljne proizvodnje, pa da će tako biti zasijano oko 12.500 hektara šećerne repe koja će se poticati potporama za proizvođače sa 60 milijuna kuna. Važna je ovo proizvodnja, i zbog opstojnosti industrije šećera i zbog plodoreda te održavanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta.
Nakon odluke o ukidanju proizvodnih kvota, sektor šećera u EU, koji je podržao ZPP, prošao je niz dubokih reformi kako bi se učinkovitije pripremio za nove izazove i mogućnosti. Kako je objavio Eurostat, u 2017. godini poljoprivrednici iz EU odgovorili su većom sjetvom šećerne repe (obrađene površine bile su za 17,2% veće nego u 2016. godini). Godinu dana kasnije, zasijana površina bila je neznatno niža (-1,2%). Uvjeti suše u 2018. godini znatno su smanjili prinose, a proizvodnja šećerne repe u EU-28 naglo je pala (-16,5%).
U 2018. godini EU je proizvela 119,6 milijuna tona šećerne repe, što je na godišnjoj razini pad za 23,6 milijuna tona. Više od polovine proizvodnje EU šećerne repe u 2018. godini dolazilo je iz Francuske (33,4%) i Njemačke (21,9%), gdje je proizvodnja također naglo pala (-13,8% i -23,1%).
Kroz program potpore za proizvođače šećerne repe osigurano 60 milijuna kuna
To je posljedica mnogo nižih prinosa s nepromijenjenom kultiviranom površinom šećerne repe u Francuskoj (-0,1%), pa čak i malog porasta (+1,8%) na obrađenim površinama u Njemačkoj. U ostalim ključnim državama članicama proizvođačima na sušama pogođenim područjima, smanjena je proizvodnja u Poljskoj (-9,1%), Velikoj Britaniji (-14,6%), Nizozemskoj (-18,3%) i Belgiji (-12,6%).
EU je, navodi Eurostat, proizvela 51,8 milijuna tona krumpira u 2018. godini, što je 10,2 mil. t manje nego u 2017. godini (pad za -16,4%). Sve glavne države članice koje proizvode krumpir imale su slabiji urod zbog suše. Njemačka je proizvela 8,9 mil. t u 2018. godini, što je godišnje smanjenje proizvodnje za 23,9%, zatim 7,9 mil. t u Francuskoj, što je pad od 8,0%, 7,3 mil. t proizvedenih u Poljskoj (pad za 18,4%) te 6,0 mil. t u Nizozemskoj, što predstavlja pad proizvodnje od 18,5%.
Proizvodnju po državama članicama možete pogledati u grafu:
Hrvatska se našla pri samom dnu ljestvice, a veću je proizvodnju šećerne repe imala od Finske, Grčke i Portugala.
Unatoč snažnom padu prinosa, došlo je do različitih kretanja cijena šećerne repe i krumpira gdje je cijena šećerne repe nastavila opadati, dok je nastavljen rast prosječne cijene krumpira.
Kako bi osnažila proizvodnju šećerne repe u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2019. do 2021. godine gdje je cilj omogućiti proizvođačima šećerne repe koji iznimno nisu ostvarili pravo na potporu temeljem programa za 2019. godinu da, ukoliko udovoljavaju uvjetima, ostvare to pravo u 2020. godini.
Svi korisnici potpore iz ovoga Programa prilikom podnošenja zahtjeva obvezuju se u 2021. godini uzgajati šećernu repu na najmanje 40% površina za koje su ostvarili potporu u 2020. godini. Ovime se želi zadržati interes proizvođača za proizvodnju šećerne repe i smanjiti negativni trend u sektoru šećera u Republici Hrvatskoj.
Tagovi
Uzgoj šećerne repe Uzgoj krumpira Eurostat 2018 Proizvodnja Hrvatska
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !