Profesor Stipešević o stanju ratarskih kultura: Ne treba se držati kalendara nego termometra

Ozimi usjevi poput pšenice, ječma i uljane repice trenutno su u dobrom stanju, no izazovi poput štetnika, vremenskih nepogoda i nedostatka snježnog pokrivača otvaraju pitanja o dugoročnoj održivosti.

"Nažalost, još uvijek vidimo aktivne rupe od glodavaca koji čine značajnu štetu. Poljoprivrednici bi trebali razmotriti upotrebu otrova ili postavljanje skloništa za ptice grabljivice koje prirodno smanjuju njihov broj", istaknuo je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti Osijek u razgovoru za Osječku televiziju.

Sjetva prema termometru, a ne kalendaru

Dodaje da su već primijećene štete od biljnih ušiju na listovima usjeva te da se tu gotovo ništa ne može učiniti. 

"Stara metoda je bila pusti ovce da popasu to što ne valja, pa će bitka dati ono novo", našalio se profesor dodajući da je to za pšenicu i ječam relativno moguća opcija dok kod uljane repice ne bi dobro prošlo.

Govoreći o stanju ozimih kultura naglašava važnost prilagodbe sjetve. "Ne treba se slijepo držati kalendara već prilagoditi sjetvu vremenskim uvjetima", skreće pažnju Stipešević pojašnjavajući da je optimalno sijati prije kiša i prije nego što temperature padnu ispod 5 °C barem dva tjedna.

Što sijati i očekivati od buduće proizvodnje? Zabrinjava trenutno raspoloženje na burzama

Preporučuje sjetvu u kasnijim rokovima, primjerice krajem listopada i početkom studenoga kako bi usjevi bili bolje prilagođeni zimskim uvjetima.

Prebujni usjevi, objašnjava, koji su sijani ranije odnosno između 10. i 20. listopada mogli bi biti osjetljivi na niske temperature bez snježnog pokrivača, a primijećene su već štete na listovima kod određenih usjeva.

Proteinske biljke postaju sve zanimljivije

Prof. Stipešević napominje i kako smanjenje potražnje za određenim kulturama poput kukuruza te visoke cijene repromaterijala prisiljavaju poljoprivrednike na promjene u plodoredu istovremeno upozoravajući na opasnost zanemarivanja plodoreda i prekomjerne eksploatacije tla zbog kratkoročnih financijskih ciljeva.

S druge strane, naglašava, uljarice i proteinske biljke poput soje, boba i slanutka postaju sve zanimljivije te navodi kako naša poljoprivreda mora pronaći zamjenu za kulture koje ne podnose promjenjive vremenske uvjete.

"Umjesto pšenice, možda bismo trebali eksperimentirati s kulturama poput prosa", zaključio je osječki profesor.

Više možete pogledati u videoprilogu Osječke televizije: