Na tržištu već dugi niz godina nemamo 'klasične' rodenticide, zbog toga je potrebno gdje je to moguće kombinirati mehaničke, biološke i kemijske mjere suzbijanja, napominje stručna savjetnica Jadranka Berić i otkriva što je još dozvoljeno.
Kako smo i pisali, glodavci nam haraju poljima i prave ogromnu štetu.
Vrijeme bez velikih količina oborina i visoke prosječne temperature pogoduju nijhovu širenju te iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede savjetuju da obilazite svoje parcele (lucerišta, voćnjake, ozime žitarice, uljanu repicu ) i pratite pojavu ovih štetnika.
"Na tržištu već dugi niz godina nemamo 'klasične' rodenticide koji su imali dozvolu za primjenu na poljima, zbog toga je potrebno gdje je to moguće kombinirati mehaničke, biološke i kemijske mjere suzbijanja. Velika većina tih mjera prihvatljiva je za manje površine", napominje stručna savjetnica Jadranka Berić dipl. ing. zaštite bilja.
Mehaničke mjere, pojašnjava, znače korištenje mišolovki, ultrazvučnih rastjerivača, tunel mišolovki i slično, a biološke obuhvaćaju korist od prirodnih neprijatelja: lisice, kune, zmije, grabljivice, mačke, psi, ptice (na parcelama postavljati stupove za ptice grabljivice).
Od kemijskih mjera tu su preparati na bazi cinkova fosfida: Arvalin protiv voluharica koji se koristi za ratarske kulture, povrće, voćnjake, vinograde, livade i pašnjake, a registracija mu važi do 30. travnja 2025. te Ratron GL za voluharice odnosno za zaštitu ratarskih kultura, povrća, voćnjaka, vinograda, livada i pašnjaka. Registracija mu vrijedi do 31. srpnja 2025.
"Riječ je o sredstvima čija se primjena treba strogo provoditi prema pisanim uputama proizvođača, jer može biti vrlo otrovno za ptice i sisavce te ne smije doći u kontakt sa biljkama. Obavezno korištenje zaštitne opreme kod rukovanja ovim sredstvom za zaštitu bilja", upozorava.
Glodavci haraju poljima, suzbijanju pomaže dubinska obrada tla
Od glodavaca, podsjeća, na vanjskim poljoprivrednim površinama najčešće štete čine poljska voluharica (Microtus arvalis P.), vodena voluharica (Arvicola amphibius L./terrestris), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius P.) i šumski miš (Apodemus sylvaticus).
Brojnost ovih štetnika potrebno je pratiti tijekom cijele godine, a na parcelama se prati prisutnost "aktivnih rupa“ i to tako da se nogom zatvore i drugi dan izvrši pregled. Otvorene rupe su, kaže, znak aktivnosti ovih štetnika i mogu poslužiti za postavljanje trenutno dostupnih rodenticida na tržištu.
Prag štetnosti za poljskog miša i voluharicu je 10 do 50 aktivnih rupa.
Izvori
Tagovi
Autorica
