Prof. dr. sc. Bojan Stipešević: Zbog lipanjske suše, ugroženi su kukuruz, soja, šećerna repa i suncokret

Visoke temperature i suša koja je pogodila Slavoniju i okolna područja već u lipnju, a nastavlja se i tijekom kolovoza, ozbiljno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju. Posebno su osjetljive kulture poput kukuruza, soje, suncokreta i šećerne repe, a stručnjaci upozoravaju da bi ovogodišnji urod mogao biti znatno manji nego prošle godine.

Prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS) objašnjava da se kod kukuruza već sada jasno vide posljedice lipanjske suše na oplodnju i klipove.

"Uočava se da su klipovi često krezavi, a neki nisu ni zametnuti. Posljedice su ovisile o vremenu sjetve i odabiru hibrida. Rani hibridi koji su sijani prije visokih temperatura prošli su bolje, dok kasnije sijane površine trpe najviše štete", pojašnjava Stipešević.

Gubici na kukuruzu i do 50% u odnosu na lani

Prema vizualnoj procjeni, smanjenje prinosa kukuruza moglo bi se kretati od 20 do 30 posto, dok u najkritičnijim slučajevima gubici mogu doseći i polovicu prošlogodišnjeg uroda. Istočna Slavonija posebno je pogođena ekstremnim uvjetima, dok su zapadnije regije zbog povoljnijih količina oborina i nešto nižih temperatura prošle bolje.

Naš sugovornik dodaje da je prošlogodišnji prinos kukuruza u pokusnom polju FAZOS-a iznosio oko 12 do 13 tona po hektaru.

"Ako netko ove godine uspije ostvariti prinos od 10 t/ha, može biti prezadovoljan, jer su uvjeti ove sezone iznimno teški", naglašava.

Prof.dr.sc. Bojan Stipešević: Rokovi sjetve kukuruza morat će se pomaknuti i do 14 dana

Visoke temperature i nedostatak vlage negativno utječu i na razvoj soje, suncokreta i šećerne repe. Kod soje i suncokreta zabilježeno je odbacivanje cvjetova i mahuna, dok kod šećerne repe i krmnih kultura dolazi do usporenog rasta i razvoja.

"Biljke stagniraju zbog nedostatka vode i visokih temperatura, što dovodi do smanjenja prinosa i općenito niže kvalitete uroda. Prošle godine prinos soje po hektaru bio je između 3,5 i 4 tone, a ove godine 2 t/ha bilo bi itekako zadovoljavajuće", objašnjava.

Tko je sijao ranije, prošao je bolje

Situacija je vrlo ovisna o tehnologijama obrade tla, odabiru hibrida, vremenu sjetve i pravilnoj agrotehničkoj zaštiti.

"Tko je primjenjivao odgovarajuće mjere i sijao ranije, prošao je bolje. Za one koji su kasnili, šteta je neminovna, a eventualna kiša sada neće moći nadoknaditi propušteno", kaže Stipešević, te dodaje: "Vidim da su neki poljoprivrednici postrno radili sjetvu sirka, ali zbog suše od uroda neće biti gotovo ništa. Čak i na parcelama gdje je sjetva dobro izvedena, rast biljke je usporen i razvoj stagnira. To je jasan znak nedostatka vode".

Poljoprivrednici i stručnjaci nadaju se kiši u nadolazećim tjednima, no već sada je jasno da će ovogodišnja suša ostaviti značajan trag na proizvodnji hrane i financijskim rezultatima gospodarstava. Ove vremenske neprilike dodatno naglašavaju važnost prilagodbe poljoprivrednih praksi i razvoja otpornijih hibrida koji mogu izdržati ekstremne uvjete.