Priprema travnjaka za ulazak u zimu

Trave imaju plitko razvijen korijenov sustav te su osjetljive na nedostatak vode. Manje oborina i visoke ljetne temperature u proteklom razdoblju, dovele su dijelom do propadanja sijanih travnjaka, naročito onih na kojima je zastupljena jedna travna vrsta kao npr. talijanski ljulj. Gdje je zastupljeno više vrsta trava i djetelina, nije toliko vidljivo propadanje radi raznovrsnih trava u smjesi, te djetelina koje su otpornije na nedostatak oborina. Od travnih vrsta nedostatak oborina malo bolje podnosi klupčasta oštrica.

Sada je vrijeme da obiđemo travnjake, utvrdimo u kojoj su mjeri propali, a oni koji će nam dati zadovoljavajuću proizvodnju krme, agrotehničkim mjerama pripremimo za iduću sezonu. Moramo imati na umu, da samo dovoljno gusta tratina daje dobar urod kvalitetne krme, pa prema tome odlučujemo o preoravanju ili ostavljanu za narednu sezonu. Površine na kojima su trave „preživjele“ bilo bi dobro za vrijeme mirovanja vegetacije, krajem zime ili rano u proljeće, prihraniti sa gnojivima na bazi kalija i fosfora (NPK 8:26:26, NPK 7:20:30).

Organska gnojiva, tj. gnojnica i gnojovka, dovoljno dugo odstajala, koja se proizvode na gospodarstvu također su pogodna za gnojidbu travnjaka. To su gnojiva koja sadrže uz dušik najviše kalija, te manje fosfora. Tako gnojnica sadrži 0,2 % dušika, 0,01 % fosfora ali 0,5% kalija. Gnojovka je tekući stajnjak koji se dobiva u suvremenim stajama gdje se životinje drže bez stelje. Koncentracija hranjiva u gnojovki može odstupati i razlikovati se ovisno o načinu uzgoja, ishrane stoke i čuvanju gnojovke. Goveđa gnojovka sadrži prosječno 0,4 % dušika, 0,2 % fosfora i 0,5 % kalija. Količine koje se primjenjuju ovise o vrsti i sastavu te stupnju razrjeđenja tekućih gnojiva. U jednom navratu ne treba koristiti više od 15-20 m3/ha gnojovke. Pogodni uvjeti za njenu primjenu, su pred početak ili za vrijeme kišnog razdoblja, za oblačna vremena, bez vjetra.

Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08, koji će stupiti na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju) zabranjuje se u članku 7. „gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka“. Članak 9. kaže da je najveća dozvoljena količina primjene gnojnice i gnojovke na poljoprivrednoj površini propisana u Tablici 3. Dodatka ovog Pravilnika, a u izvan vegetacijskom razdoblju (listopad-travanj) dozvoljeno je primijeniti najviše 50 % godišnje dozvoljene količine.

Iz tablice 3. Pravilnika - sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni gnojiva

Prema tome količina goveđe gnojovke koja se dozvoljava izvesti na travnjake u listopadu i studenom, izvan vegetacije je do 26 m³/ha. Možemo je izvažati dok nam to stanje tla dozvoljava, a da ne oštećujemo travnjak sa teškom mehanizacijom. Gnojovka mora biti dobro raspodijeljena po cijeloj površini.

Gnojovku smatramo dušično-kalijevim gnojivom, a korištenjem na travnjacima namirujemo potrebe biljaka za kalijem. To je hranjivo važno za poboljšanje prinosa i kvalitete krme, jer utječe na stvaranje škroba, proteina, saharoze. Dobra ishranjenost kalijem poboljšava učinkovito korištenje vode, utječe na otpornost biljaka prema suši, te se na taj način umanjuju njene posljedice. Biljke kalij iznose prinosom te ga treba redovito gnojidbom vraćati u tlo. Gnojidba sa kalijem jača otpornost trava da prežive nepovoljne vremenske uvjete tijekom vegetacije - niske temperature i nedostatak oborina.

Jedna od mjera koja može popraviti kvalitetu sijanih višegodišnjih travnjaka, pa i prirodnih livada je kalcizacija. To je mjera koju možemo prestankom vegetacije provesti na travnjacima kako bi popravili kvalitetu travnjaka jer će djelovanjem materijala za kalcizaciju nestati neke zeljanice koja nam snižavaju kvalitetu krme.

U listopadu travu ne treba nisko kositi jer ne smije ući u zimu preniska, ispod 7-8 cm. Zadnji otkos se silira ili pohrani u zelenom stanju.

Autor: Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.