Prinos pšenice nije rekordan, ali je natprosječan

Ratari u Vukovarsko-srijemskoj županiji konačno mogu odahnuti, barem što se tiče žetve pšenice koja je ovih dana završila nakon gotovo mjesec dana. Naime, loši vremenski uvjeti s obilnim padalinama ratare su svakodnevno tjerali s oranica.

Pšenicom je u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilo zasijano više od 43.000 hektara poljoprivrednih površina, a ako je suditi prema riječima Luke Lešića iz Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije, ratari prinosima mogu biti zadovoljni. »U prosjeku je ostvaren prinos od oko šest tona pšeničnog zrna po hektaru, što nije rekordan, ali je natprosječan prinos«, rekao je Lešić, dodajući kako je zadovoljavajuća i kvaliteta hektolitra, odnosno vlažnosti zrna, koji je s 84 tijekom kišnog razdoblja u samoj završnici žetve 'spao' na 76. Prema njegovim riječima, nakon što je žetva završila vrlo je važno da ratari u što skorije vrijeme obave 'prašenje', odnosno preoravanje strništa kako bi se sačuvala vlaga u tlu potrebna za jesensku sjetvu.

»Kako je bilo, na kraju je dobro i završilo«, poručuje Lešić, dodajući kako su ovogodišnju žetvu osim loših vremenskih prilika obilježili i nejednaki prinosi za koje dio ratara, kod kojih je prinos drastično podbacio, krivca vidi u navodno lošem sjemenu. U svakom slučaju, najveću brigu ratarima trenutačno ipak predstavlja još uvijek neutvrđena otkupna cijena ovogodišnjeg roda pšenice o kojoj naposljetku ipak ovisi hoće li im se i koliko ovoljetna natprosječna žetva i isplatiti. U protivnom, od zadovoljstva i zarade neće ostati previše. A jesenska sjetva svakim je danom sve bliža.

Autor: Đ. Karalić