Prinos ovisi o preskupom mineralnom gnojivu

Seljaci su ovih dana uglavnom na poljima, proljetna sjetva je u punom jeku, a kako se poklopilo nekoliko lijepih dana, većina od tridestak tisuća hektara kukuruza mogla bi biti posijana u idealnim rokovima , znači do petog svibnja. No, broj hektara pod kukuruzom bit će teško ustanoviti jer su uoči sjetve stizale razne informacije, od toga da će podbaciti deset, pa dvadeset posto, pa do najava da uopće neće biti smanjivanja broja hektara, samo će gnojidba biti slabija.Većina seljaka je govorila da će ipak sijati manje, no našlo se i onih koji će zasijati više nego prošle godine i to baš zbog aktualne gospodarske situacije.
- Zasijali smo 56 rali kukuruza što je dvadeset više nego što nam je potrebno za ishranu stoke. Jednostavno, bilo je dosta slobodne zemlje na ponudi jer je veliki broj ljudi odustao od sjetve i odlučili smo iskoristiti priliku i pokušati nešto dodatno zaraditi na kukuruzu. U prodaju će ići stotinjak tona, no nećemo ga dati na tržište u berbi već ćemo pričekati razvoj situacije oko otkupne cijene, u čemu glavnu riječ uvijek pokušavaju voditi mešetari - kaže Mirko Katalenić iz Gudovca kojem kukuruz treba za hranidbu pedeset muznih krava na farmi.

Seljaci saniraju gubitke Petrokemije

Proljetna ga sjetva stoji 120 tisuća kuna, a novac će namaknuti od prihoda od mlijeka, te od nešto od poticaja, bez novog kreditnog zaduženja.

- Skupili smo dovoljno novca, čak i za pristojne količine gnojiva, koje je najveći problem u svakoj sjetvi. U odnosu na prošlu godinu nisu poskupjela zaštitna sredstva, niti repromaterijel, već samo mineralno gnojivo. Taman stotinu kuna po metru prije početka sjetve, što je točno koliko smo izborili više poticaja na prosvjedima u ožujku. Uvijek ista priča uoči sjetve, seljaci saniraju gubitke Petrokemiji poskupljenjem gnojiva. Kao da mi nismo u gubicima i poblemima zbog cijena mlijeka. Do prvog srpnja kad istječe zaštitna cijena od 2, 40 kuna za litru vladat će relativni mir , a nakon toga tko zna što će biti - zakljčuje Mirko Katalenić, kukuruzno- mliječno sjetvenu priču. Dobar urod kukuruza stoga bi mnogima dobro došao, a prema riječima ravnatelja bjelovarske Poljoprivredno - svajetodavne službe Kazimira Šaraboka, seljaci se imaju pravo nadati dobrom prinosu jer zemljište i uvjeti u Županiji to omogućavaju. Naravno uz uvjet poštivanja optimalnih rokova i dobroj zaštiti i gnojidbi, a upravo su na tom dijelu seljaci najviše štedjeli.

Autor: D.Vitanović

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor