Priaxor EC i Opera Max u ječmu garantiraju veći prinos i do 600 kg/ha

Zaštita je važna agrotehnička mjera koja može imati značajan učinak na urod i kvalitetu zrna. Kod ječma najčešći uočeni agrotehnički činitelji u proizvodnji koji utječu na smanjeni urod i namjensku kakvoću ječma (slad, ljudska prehrana, stočarstvo)  su neprilagođena gnojidba i zaštita od bolesti koju pojedini proizvođači ne provode na vrijeme ili je uopće ne provode. Treba uvažiti činjenicu da usljed vremenskih prilika (klimatskih promjena), u pojedinim godinama, usjevi ozimog ječma mogu vrlo rano u proljeće pa čak i u jesen biti zaraženi pojedinim bolestima ječma. Bolesti na ječmu smanjuju urod ječma, ali negativno djeluju i na kakvoću zrna, te naročito smanjuju krupnoću i ujednačenost zrna pogotovo u godinama povišenih temperatura i prekomjernih količina oborina. Pojava mikotoksina uzrokovanih Fusarium sp. ima velik utjecaj na procjenu kakvoće pivarskog ječma, ali i ječma namjenjenog stočarstvu i ljudskoj prehrani (zdravlje životinja i ljudi). 

O iskustvima na provođenju agrotehničke mjere zaštite na ječmu, te suodnosu zaštite i genotipa (sorte) razgovarali smo i s dr sc. Alojzijem Lalićem, znanstvenim savjetnikom u trajnom zvanju Poljoprivrednog instituta Osijek i voditeljem programa oplemenjivanja ječma na Institutu. 

Istraživanje učinka zaštite na urod i kvalitetu zrna ječma

"Na Poljoprivrednom institutu Osijek na programu oplemenjivanja ječma provodimo istraživanja učinka zaštite na urod i kvalitetu zrna ječma kod genotipova (sorti i linija), u cilju učinkovitije procjene genotipa, pri čemu vrijednost genotipa procjenjujemo temeljem ostvarenog većeg uroda i boljih  parametara namjenske kvalite, ali s manjim učinkom provedene zaštite, što nam pomaže pri odabiru tolerantnijeg genotipa na bolesti. Smatramo da ti genotipovi imaju prednosti te da ćemo kod takovih genotipova ostvarivati lakše stabilnije i više urode zrna te bolju kvalitetu.

U tom pogledu razvili smo suradnju s BASF timom u Republici Hrvatskoj te putem njihove preporuke koristimo i različite kombinacije zaštite. Temeljem navedenog, u četverogodišnjim istraživanjima na Poljoprivrednom institutu Osijek, u mikropokusima, ustanovili smo da je, relativno, ostvaren prosječni učinak fungicidne zaštite na povećanje uroda zrna od 28,74 % u 2013/14 vegetacijskoj godini, 14,44% u vegetacijskoj 2014/15. godini, 26,42 % u vegetacijskoj 2015/16. godini te 7,86% u vegetacijskoj 2016/17. godini. U prosjeku provedeni tretman zaštite je u svim godinama povećao hektolitarsku masu zrna (HMZ), masu 1000 zrna (MZ), sadržaj škroba (SŠ), udjel zrna prve klase (UZKI), zrna klase iznad 2,8 mm (UZK2,8) a u tri godine imao je učinak na smanjenje sadržaja bjelančevina (SB)", objašnjava dr. Lalić. 

Iako je, obzirom na opće zdravstveno stanje usjeva, bila povoljnija od prethodnih godina, istraživanja su interesantna jer su primijenili analizu stanja biomase s obzirom na genotip, normu sjetve i primijenjene kombinacije zaštite i kontrolu. 

Prosječan urod zrna ispitivanih sorti 2016/17. god. iznosio je 10,338 t/ha, u uvjetima bez zaštite na bolesti (KBZ) 9,870 t/ha, a u uvjetima provedene zaštite kod kombinacija zaštite K1 10,366 t/ha i K2 10,927 t/ha. Relativno, ostvaren je prosječan učinak fungicidne zaštite na povećanje uroda zrna od 5,02 % (K1) i 10,70 % (K2 preporučeni BASF-program). 

U pokusima 2016/17. godine na Poljoprivrednom institutu Osijek  s 36 sorti ozimog ječma, šest ponavljanja i dvije norme sjetve (250 i 450 zrna m2) provedeno je vrednovanje sorti ječma s obzirom na učinak i reakciju sorti na normu sjetve, te kombinacije fungicidnih tretmana zaštite ječma. Primijenjene su dvije kombinacije fungicidnih tretmana zaštite K1 i K2 (BASF programa zaštite), s dva tretmana tijekom vegetacije (EC 30-32; EC 45-51; Eucarpia Code, Reiner et al. 1992). Prema preporukama, genotipovi su vrednovani s obzirom na parametre gospodarskih odlika te su analizirani učinak i reakcije genotipova na norme sjetve u uvjetima bez zaštite (kontrolni uzorak) te dvije kombinacije zaštite (Zaštita 1 – Standardna zaštita (T1: 0,4 l/ha (trifloksistrobin+ciprokonazol); T2: 1,0 l/ha (protiokonazol+tebukonazol)); Zaštita 2 - Standard (T1: 1,25 l/ha (Opera® Max), T2: 1,0 l/ha (Priaxor® EC).

"Istraživanja u 2016/17  vegetacijskoj godini su interesantna jer smo proveli screening biljnog materijala neinvazivnim putem metodom NDVI (Normalized Difference Vegetation Indeks), uređajem Trimble GreenSeeker. Metoda NDVI je bazirana na prikupljanju podataka pomoću senzora osjetljivih na dva tipa svjetlosti/refleksije i to blizu infracrvenog (NIR - vegetacija ga gotovo u potpunosti odbija) i crvenog dijela (R - vegetacija ga gotovo u potpunosti apsorbira) spektra. Sama metoda je aktualna u istraživačkom ali i primijenjenom području poljoprivrede, jer se na takav način može procijeniti primjerice zdravlje i/ili ukupna biomasa usjeva, zatim nedostatak hranjiva i drugi simptomi.

Što je očitanje više, odnosno bliže vrijednosti 0,99 takvu vegetaciju smatramo zdravom ili bujnijom po pitanju biomase a zdrava i viša biomasa je osnova željenog uroda zrna i kvalitete. Metoda daje korisne informacije u procjeni  stanja i razvoja bolesti, ali preciznije procijene učinka primijenjenih kombinacija zaštite, te odabiru genotipa", objašnjava.

Povećanje uroda zrna od 5 do 10,7 posto

U pokusima te godine analiziran je učinak tretmana zaštite na stanje biomase, urod zrna i na parametre kvalitete zrna. Ukupna biomasa izražena je u brojevnoj skali (NDVI) od 0,0 do 0,99 pri čemu više očitanje predstavlja vegetaciju zdravijom i/ili bujnijom. Provedena su dva mjerenja. Prvo mjerenje provedeno je deset dana (IB1), a drugo mjerenje 30 dana (IB2) nakon provedenog drugog tretmana zaštite (EC 45-51; Eucarpia Code, Reiner et al. 1992). 

Prosječne vrijednosti NDVI indeksa stanja biomase sorti iznosile su u uvjetima bez zaštite (KBZ) na bolesti nakon prvog mjerenja (IB1) 0,73, a nakon drugoga mjerenja (IB2) 0,51. U uvjetima provedene zaštite kod kombinacije zaštite K1 NDVI indeks iznosio je kod prvog mjerenja (IB1) 0,73, a nakon drugoga mjerenja (IB2) 0,58.  NDVI indeks stanja biomase kod kombinacije zaštite K2 iznosio je nakon prvog mjerenja 0,77 te nakon drugoga mjerenja (IB2) 0,63. Stanje biomase kod fungicidne zaštite najbolje je ocijenjeno NDVI indeksom kod kombinacije zaštite K2 (preporučeni BASF-program).

"Prosječan urod zrna ispitivanih sorti 2016/17. god. iznosio je 10,338 t/ha, u uvjetima bez zaštite na bolesti (KBZ) 9,870 t/ha, a u uvjetima provedene zaštite kod kombinacija zaštite K1 10,366 t/ha i K2 10,927 t/ha. Relativno, ostvaren je prosječan učinak fungicidne zaštite na povećanje uroda zrna od 5,02 % (K1) i 10,70 % (K2 preporučeni BASF-program). U skladu s povećanjem uroda zrna i bomase fungicidna zaštita imala je pozitivan učinak na povećanje hektolitarske mase zrna, mase 1000 zrna, sadržaja škroba, udjela zrna prve klase te u ovoj godini na povećanje sadržaja proteina u zrnu ječma. U provedenim pokusima sorte visokog uroda zrna uz niži učinak zaštite su: Maestro, Predator, Gvozd, Panonac, Titan", zaključuje dr. Lalić.