Pretraga tekstova
Ove jeseni ratari diljem Europske unije imaju probleme s obradom i pripremom tla, ali i sjetvom. Loše uvjete je prvo stvorila suša, a potom su padale veće količine oborina koje su ju prolongirale.
Toplo i suho ljetno vrijeme, u drugom dijelu praćeno obilnim, ponegdje i prekomjernim oborinama, otežalo je poljske radove u većem dijelu Europe, stoji u izvješću Agencije za praćenje poljoprivrednih usjeva (MARS). Naime, toplo i suho vrijeme trajalo je prva dva tjedna devetog mjeseca i to u većini dijelova Europe, što je dovelo i do vrlo visokih temperatura u širokom pojasu od sjevera do juga kontinenta.
Ovo je bio najtopliji rujan u mnogim regijama još od 1979. Međutim, utjecaj na usjeve bio je ograničen jer je većina jarih kultura već bila ovršena. Od kraja rujna do sredine listopada, veliki dijelovi srednje i zapadne Europe, kao i mediteranskog područja zabilježili su obilne kiše i značajan višak oborina.
Ovi vlažni uvjeti rezultirali su kašnjenjem u žetvi nekih ljetnih usjeva, ali i sjetvi uljane repice i ozimih žitarica. Ona je gotova za ozimu repicu, a što se tiče žitarica, posijati se još uvijek stigne.
Sjetva uljarice je zbog suše bila otežana, pogotovo u Francuskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Ukrajini.
Optimalan rok sjetve ozimina pomiče se za desetak dana - na što obratiti pažnju
S druge strane, uvjeti u Njemačkoj, Poljskoj i Danskoj, ali i baltičkim zemljama bili su dobri stoga se očekuje i takav početak sezone. Površine u tim regijama mogu donekle nadoknaditi očekivani pad u zemljama izloženim suši.
U Francuskoj je suho tlo u glavnim uzgojnim područjima omelo sjetvu i pridonijelo značajnom smanjenju zasijanih površina. Najpogodnije je bilo u zapadnim regijama te države jer je ondje padala kiša u kolovozu, a onda je od kraja devetog mjeseca ta država imala puno padalina. Iako su oni nadoknadili količinu vlage u tlu, poljski radovi morali su biti prekinuti i kasne sorte se nisu mogle sijati.
U Njemačkoj su pak krajem osmog mjeseca zabilježene velike količine padalina i to na glavnim obradivim površinama koje su djelomično nadoknadile vlagu u tlu nakon sušnog razdoblja. Međutim, prestale su u drugoj polovici rujna pa su poljoprivrednici mogli nastaviti sijati, a veće su oborine pale opet krajem mjeseca. Slično je bilo u Poljskoj.
Sjetva žitarica započela je u cijeloj Europi uglavnom pod suhim uvjetima. Dok su radovi obrade tla dovršeni u listopadu u sjevernim regijama, ona je pak odgođena u mnogim zapadnim, središnjim i istočnim regijama Europe.
Valjanje za bolje nicanje sjemena - na kraju povucite i lanac
Razlozi su s jedne strane rujan bez kiše, a s druge pretjerana vlaga u listopadu. No u izvješću se napominje da ju je još uvijek moguće izvršiti u narednim tjednima.
U baltičkim zemljama sjetva ozimina je završena u optimalnom roku, pod vrlo dobrim uvjetima do kraja rujna. U Švedskoj i Danskoj je ona dobro napredovala, a padaline u listopadu su stvorile idealne pogodnosti za rast biljaka.
Također, u Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji ona je dobro napredovala unatoč suši. Prve veće oborine krajem rujna i početkom listopada odgodile su terenske radove, a klijanje je usporilo hladnije vrijeme u desetom mjesecu.
U Francuskoj, u južnom dijelu zemalja Beneluksa i u Poljskoj, radovi u polju su također brzo započeli nakon suhog rujna, no obilne i česte kiše nakon toga su odgodile sjetvu. Slično tome, u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj velika je vlaga odgodila radove te sijanje ozimina.
U Mađarskoj te u manjoj mjeri u Bugarskoj i Rumunjskoj ona je zbog suše odgođena do početka listopada, a nakon toga su obilne padaline uzrokovale daljnja kašnjenja. I u Ukrajini je sjetva pšenice i ječma odgođena zbog istog razloga, osobito na jugozapadu iako su u listopadu umjerene kiše donekle poboljšale uvjete.
U Španjolskoj i Portugalu ona obično započinje sredinom listopada. Međutim, i tamo je odgođena. Treba napomenuti da u Italiji i Grčkoj optimalni sjetveni rok za žitarice započinje tek u studenom.
Za durum pšenicu sjetva je još uvijek rana u svim proizvođačkim zemljama. Ona obično započinje u zadnjem tjednu listopada.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar. "Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas pr... Više [+]
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar.
"Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas prolazimo kroz redove vinove loze, teško je opisati osjećaj tuge, nemoći i razočaranja. Jer vinograd nije samo posao. To su rana jutra, dugi dani, briga oko svakog trsa, iščekivanje svake nove berbe i velika ljubav koju ulažemo tijekom cijele godine. U njemu je dio nas. Zato danas ne boli samo šteta koju vidimo, nego i sav trud, nada i želje koje su nestale u jednoj olujnoj noći.
Znamo da je poljoprivreda takva i da priroda uvijek ima posljednju riječ, ali postoje trenuci kada je to zaista teško prihvatiti.
Unatoč svemu, nećemo odustati. Tuga će proći, a ljubav prema vinogradu ostat će ista. Ponovno ćemo podići glavu, zasukati rukave i dati sve od sebe da iz ovoga izađemo još jači.
Hvala svima koji su nam se javili, poslali poruku podrške ili nas nazvali. Vaše riječi danas znače više nego što mislite."
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Đuru Samo da vidiš slike od jučer 14.6 sve samljeto i to na širem području. Ono što bilo kod mene još sretno sve i prošlo, iz uz tuću, vjetar, Više [+] kišurinu kakvu nisam vidio od kad se rodio.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri ! Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri !