Pretraga tekstova
Ove jeseni ratari diljem Europske unije imaju probleme s obradom i pripremom tla, ali i sjetvom. Loše uvjete je prvo stvorila suša, a potom su padale veće količine oborina koje su ju prolongirale.
Toplo i suho ljetno vrijeme, u drugom dijelu praćeno obilnim, ponegdje i prekomjernim oborinama, otežalo je poljske radove u većem dijelu Europe, stoji u izvješću Agencije za praćenje poljoprivrednih usjeva (MARS). Naime, toplo i suho vrijeme trajalo je prva dva tjedna devetog mjeseca i to u većini dijelova Europe, što je dovelo i do vrlo visokih temperatura u širokom pojasu od sjevera do juga kontinenta.
Ovo je bio najtopliji rujan u mnogim regijama još od 1979. Međutim, utjecaj na usjeve bio je ograničen jer je većina jarih kultura već bila ovršena. Od kraja rujna do sredine listopada, veliki dijelovi srednje i zapadne Europe, kao i mediteranskog područja zabilježili su obilne kiše i značajan višak oborina.
Ovi vlažni uvjeti rezultirali su kašnjenjem u žetvi nekih ljetnih usjeva, ali i sjetvi uljane repice i ozimih žitarica. Ona je gotova za ozimu repicu, a što se tiče žitarica, posijati se još uvijek stigne.
Sjetva uljarice je zbog suše bila otežana, pogotovo u Francuskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Ukrajini.
Optimalan rok sjetve ozimina pomiče se za desetak dana - na što obratiti pažnju
S druge strane, uvjeti u Njemačkoj, Poljskoj i Danskoj, ali i baltičkim zemljama bili su dobri stoga se očekuje i takav početak sezone. Površine u tim regijama mogu donekle nadoknaditi očekivani pad u zemljama izloženim suši.
U Francuskoj je suho tlo u glavnim uzgojnim područjima omelo sjetvu i pridonijelo značajnom smanjenju zasijanih površina. Najpogodnije je bilo u zapadnim regijama te države jer je ondje padala kiša u kolovozu, a onda je od kraja devetog mjeseca ta država imala puno padalina. Iako su oni nadoknadili količinu vlage u tlu, poljski radovi morali su biti prekinuti i kasne sorte se nisu mogle sijati.
U Njemačkoj su pak krajem osmog mjeseca zabilježene velike količine padalina i to na glavnim obradivim površinama koje su djelomično nadoknadile vlagu u tlu nakon sušnog razdoblja. Međutim, prestale su u drugoj polovici rujna pa su poljoprivrednici mogli nastaviti sijati, a veće su oborine pale opet krajem mjeseca. Slično je bilo u Poljskoj.
Sjetva žitarica započela je u cijeloj Europi uglavnom pod suhim uvjetima. Dok su radovi obrade tla dovršeni u listopadu u sjevernim regijama, ona je pak odgođena u mnogim zapadnim, središnjim i istočnim regijama Europe.
Valjanje za bolje nicanje sjemena - na kraju povucite i lanac
Razlozi su s jedne strane rujan bez kiše, a s druge pretjerana vlaga u listopadu. No u izvješću se napominje da ju je još uvijek moguće izvršiti u narednim tjednima.
U baltičkim zemljama sjetva ozimina je završena u optimalnom roku, pod vrlo dobrim uvjetima do kraja rujna. U Švedskoj i Danskoj je ona dobro napredovala, a padaline u listopadu su stvorile idealne pogodnosti za rast biljaka.
Također, u Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji ona je dobro napredovala unatoč suši. Prve veće oborine krajem rujna i početkom listopada odgodile su terenske radove, a klijanje je usporilo hladnije vrijeme u desetom mjesecu.
U Francuskoj, u južnom dijelu zemalja Beneluksa i u Poljskoj, radovi u polju su također brzo započeli nakon suhog rujna, no obilne i česte kiše nakon toga su odgodile sjetvu. Slično tome, u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj velika je vlaga odgodila radove te sijanje ozimina.
U Mađarskoj te u manjoj mjeri u Bugarskoj i Rumunjskoj ona je zbog suše odgođena do početka listopada, a nakon toga su obilne padaline uzrokovale daljnja kašnjenja. I u Ukrajini je sjetva pšenice i ječma odgođena zbog istog razloga, osobito na jugozapadu iako su u listopadu umjerene kiše donekle poboljšale uvjete.
U Španjolskoj i Portugalu ona obično započinje sredinom listopada. Međutim, i tamo je odgođena. Treba napomenuti da u Italiji i Grčkoj optimalni sjetveni rok za žitarice započinje tek u studenom.
Za durum pšenicu sjetva je još uvijek rana u svim proizvođačkim zemljama. Ona obično započinje u zadnjem tjednu listopada.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.