Predstoji prihrana pšenice i ječma

Iznimno dobro stanje pšenica i ječmova na području Osječko-baranske županije budi nadu u nadprosječno dobru pšeničnu godinu. Ovo stanje temelji se na činjenici da su jesenas bili dobri vremenski uvjeti za sjetvu, da je pšenica najvećim dijelom zasijana u optimalnom roku, te da je kao rijetko koje godine dobro nikla i ušla u zimu u odličnoj kondiciji.

O svemu ovome već smo pisali i izrazili određen optimizam.

Kako se ne bi veliki dio dobro obavljenog posla upropastio, potrebno je obaviti jednu od najvažnijih obaveznih mjera njege - prihranu.

Budući da pšenica ima dugu vegetaciju i specifičan vegetacijski razvoj, treba joj osigurati dovoljne količine lako topivog i pristupačnog dušika tijekom najvećeg dijela vegetacije.

Kako je dušik za razliku od fosfora i kalija vrlo pokretljiv, njegovo prisustvo je veoma raznoliko po dubini profila, ne može ga se dati na zalihu te ga se s toga mora davati u više navrata (prihrane).

Prihrane konbiniranim (NPK) gnojivima treba izbjegavati zbog neznatnog premještanja u niže slojeve, pa korijen ostaje na površini što izaziva mogućnost polijeganja usjeva i nemogućnost korištenja vode iz dubljih slojeva tla.

Kako je poznato prihrana strnih kultura obavlja se u nekoliko navrata, ovisno o stanju usjeva i zalihi hraniva u tlu.

1. prihrana treba biti obavljena u momentu kada je biljka usklađena svojim uzrastom i fiziološkim kapacitetom sa stanjem tla i klimatskim prilikama za prijem lako topivog dušika.
   
   Dakle, prvu prihranu ne treba obavljati prerano.
   
   Prvu prihranu treba primijeniti kada započne meristemska aktivnost - umnožavanja (busanje), što se obično događa sredinom ili koncem veljače. Ona utječe na koncentraciju klorofila (boja usjeva), intenzitet fotosinteze, potiče brzinu rasta biljaka te puno vlatanje, povećava broj klasova pa time i prinos.
   
   Prva prihrana se niti slučajno ne bi smjela izostaviti.
   
2. prihrana obavlja se u trenutku zametanja klasa (4. etapa organogeneze) - početak vlatanja. Važno je da se ova prihrana ne obavi prekasno i s dostatnim dozama gnojiva.
   
   Obično je to koncem ožujka ili početkom travnja.
   
   Ova prihrana utječe na krupnoću klasova i broj klasića u klasu.
   
3. prihrana, ukoliko je želimo obaviti, utječe na poboljšanje kvaliteta zrna (povećana krupnoća zrna i veći postotak bjelančevina). Ova prihrana se kod nas u praksi rijetko provodi. Vrijeme provođenja 3. prihrane je početak klasanja.

Budući da količine lako prihvatljivog dušika nisu na svim parcelama iste, zbog različite plodnosti, predkulture i drugih okolnosti, potrebno je radi racionalne gnojidbe za svaku parcelu utvrditi optimalnu dozu tehničkih gnojiva s obzirom na očekivani prirod. To se čini neposredno pred prihranu, takozvanom N-min metodom, čime se izbjegava gnojidba po metodi “sve isto“. Na ovaj suvremeni način stvaraju se značajne uštede (u današnje vrijeme vrlo bitno) s jedne strane, i štiti tlo od prekomjernog unošenja nitrata - Nitratna direktiva.

Na kraju ovog članka netko bi mogao primijetiti: „Ovdje je dosta toga napisano, ali najvažnije nije, a to je - koliko sada uopće dodati KAN-a po hektaru pšenici?“. Odgovor je - obratite se najbližem agrokemijskom laboratoriju, pri čemu nećete pogriješiti. A ako je to neizvedivo (daleko je, ili nemate vremena), onda ipak primijenite staru metodu sa 150-200 kg KAN-a po ha, samo nemojte zakasniti!

Autor: Željko Vencl, dipl. ing. agr.

Foto: RGBStock.com