U mnogim europskim zemljama predviđamo povećanje utjecaja štetnih kukaca na usjeve za 50 do 100 posto, smatraju znanstvenici, a to bi za europski prinos pšenice moglo značiti gubitke od oko 16 milijuna tona godišnje.
Kukci će biti u fokusu pažnje kako poljoprivrednika tako i znanstvenika kada se govori o globalnim gubicima usjeva zbog promjene klime, predviđa američka studija. Znanstvenici u ovoj studiji procjenjuju da će svakim stupnjem porasta temperature štetočine uništiti 10 do 25 posto više pšenice, kukuruza i riže širom svijeta.
Naime, globalno zagrijavanje potiče kukce da troše više hrane zbog čega bi se mogla povećati i njihova populacija.
"Štetni kukci trenutno pojedu žitarica koje su ekvivalent jednom od 12 napravljenih kruhova. Do kraja stoljeća, ako se ovom brzinom nastave klimatske promjene, insekti će jesti više od dva na 12 napravljenih kruhova", upozorava Curtis Deutsch, koautor studije sa Sveučilišta u Washingtonu, prenosi BBC.
Regije koje se spominju kao najugroženije je su one koje se nalaze u umjerenim zonama kao što je Europa, SAD i Kina.
"U mnogim europskim zemljama predviđamo povećanje utjecaja štetnih kukaca na usjeve za 50 do 100 posto", smatraju znanstvenici, a to bi za europski prinos pšenice moglo značiti gubitke od oko 16 milijuna tona godišnje.
Povećanje temperature u tropskim zonama gdje su žitarice već ugrožene, najavljivani gubici bi se zapravo mogli smanjiti jer će kukcima ipak biti pretoplo za preživljavanje.
Dakle, neki od najproduktivnijih područja za proizvodnju žitarica su umjerenoj zoni što bi mogao biti pravi problem s obzirom na to da kukuruz, pšenica i riža čini 42 posto kalorija koje ljudi konzumiraju širom svijeta, a već jedan od 9 ljudi pati od kronične gladi diljem svijeta.
Klimatski modeli spominju globalni porast površinske temperature i to za 2 do 5 stupnjeva, do 2100. godine.
Upotreba pesticida je česta u Europi, posebno u Velikoj Britaniji. Stručnjaci upozoravaju da štetnici mogu postati otporniji na njih u toplijoj klimi. "To znači da bismo se trebali prebaciti na korištenje više bioloških sredstava za suzbijanje štetnika, kao što su bubamare", rekao je Guy Poppy, profesor ekologije na sveučilištu u Southamptonu.
Druga bi rješenja mogla biti u pomicanju datuma sjetve, rotirajućim usjevima i sijanju usjeva koji su otporniji na štetnike. Također, potrebno je više strategija kako bi se smanjila nesigurnost u proizvodnji hrane.
Tagovi
Autorica
Timac Akademija povezala fakultet i realni sektor - 10 studenata na praksi u poljima
Evo 8 savjeta za uspješnu sjetvu soje
Na stres i naglu promjenu klime odgovorite primjenom biostimulatora
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
