• No till
  • 12.01.2019. 12:00

Pokrovni usjevi su kao korov, ali koji birate i kontrolirate

Djetelinom osiguravamo dovoljno vlage i povoljnu temperaturu. Za nas je pokrovni usjev kao korov, koji možemo kontrolirati jer ne želimo da zemlja bude 'gola'. Ako vi ne zasijete nešto, priroda hoće. Ovako sami birate, pojašnjava rumunjski poljoprivrednik Nicolas Lefebvre.

Foto: Pixabay / Couleur
  • 336
  • 40
  • 0

Nicolas Lefebvre je poljoprivrednik iz Rumunjske, koji se bavi ekološkom proizvodnjom i pokrovnim usjevima. Njegov posjed nalazi se u blizini Temišvara.  No till koncept počeo je primjenjivati prije osam godina. Obrađuje 1.600 hektara. Prvih pet godina bavili su se konvencionalnom poljoprivredom, ali koristeći strip till tehniku, manje pesticida, manje inputa, uz kombiniranje s pokrovnim usjevima. Tijekom 2015. i 2016. godine preusmjerili su se potpuno na ekološku proizvodnju.

"Mi smo jedno od najvećih gospodarstava u Rumunjskoj. Ono je kompaktno, oivičeno ogradama. To je praktično zaštićeno, privatno vlasništvo, kojim upravljamo, vodeći računa o cijelom predjelu", kaže Lefebvre za DrAgro vlog.

Kako kontrolira pH vrijednost?

Zemljište je niske pH vrijednosti, s malo fosfora, a kada je riječ o klimatskim uvjetima, ističu se topla, vjetrovita ljeta. Spomenuti pH kontrolira se tako što se koristi kalcij-karbonat, na osnovu analize zemljišta. Cilj je da se dostigne razina od 6.8 pH. "Na svake četiri tone kalcij karbonata, pH raste za 0.5 za godinu dana. Potrebno je malo vremena", dodaje Nicolas.

Ako vi ne zasijete nešto, priroda hoće

Da bi očistio zemljište, u ekološkoj proizvodnji koristi klasično oranje. Ipak, zalaže se za no till i pokrovne usjeve, gdje je to moguće, a napominje da se u Rumunjskoj za ovaj koncept dobivaju državne subvencije. Ipak, navodi da postoje pravila, koja nisu u skladu s agronomijom i ne omogućavaju nikakav učinak na zemljište. "Nama je cilj da dobijemo korist od pokrovnih usjeva, a ne samo novac", ističe ovaj poljoprivrednik.

Dodaje da je teško posijati pokrovne usjeve nakon žetve, do 20. kolovoza: "Svake godine je zemlja vrlo suha, a temperature visoke. Bude li kiše, možemo postići dobru biomasu do zime, ali ako ne bude, reducira se potencijal ovih usjeva. Zato nam je ideja da sijemo djetelinu, dok ne zasijemo žitarice u travnju i svibnju. Tako osiguravamo dovoljno vlage i povoljnu temperaturu. Za nas je pokrovni usjev kao korov, koji možemo kontrolirati, jer ne želimo da zemlja bude 'gola'. Ako vi ne zasijete nešto, priroda hoće. Ovako sami birate", zaključuje Lefebvr.

Cijeli intervju pogledajte ovdje:


Tagovi

Pokrovni usjevi No till Ekološka poljoprivreda Rumunija Nicolas Lefebvre Kontrola zemljišta

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi