Počela proljetna sjetva - najisplativija pšenica

Mirko Katalenić, mljekar iz Gudovca, ovih dana kreće u proljetnu sjetvu. Zahvaljujući povoljnim otkupnim cijenama kukuruza i žitarica, ove godine posadit će 45 hektara kukuruza i posijati 20 hektara pšenice, oko 20 posto više nego lani. Većinu uroda utrošit će za prehranu 50-ak muznih krava koje su lani proizvele 326 tisuća litara prvoklasnog mlijeka, a “višak” namjerava prodati.
- Kilogram suhog zrna kukuruza na tržištu postiže cijenu od kunu i pol, što “pokriva” sve troškove proizvodnje. Cijena je takva zbog velike potražnje, jer urod je lani zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta podbacio, što je dovelo do povećanja potražnje. Ako se takva cijena zadrži, bit će dobro - govori Katalenić, koji u svojem Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu zapošljava četvero članova svoje obitelji. Ljuti ga što je, baš kao i svake godine, upravo pred sjetvu poskupilo mineralno gnojivo.
- Čim nam Ministarstvo isplati poticaje, kutinska Petrokemija poveća cijene gnojiva. Ovoga puta “dignuli” su ih za 30 posto, pa moramo iznova raditi kalkulacije. Hrvatskom seljaku skupo naplaćuju, a vani ga izvoze jeftino - tvrdi Katalenić. Slično je i s mlijekom. Otkupna cijena formira se na osnovu prosječne cijene u zemljama Europske unije koja je iz mjeseca u mjesec sve veća, no domaći mljekari od toga baš i nemaju koristi.
- Kada se poveća otkupna cijena mlijeka, onda nam mljekarska industrija umanji premije, a Ministarstvo naknadu do zaštitne cijene, pa ostanemo na istome - objašnjava Katalenić.

Velik interes za kredite

Da seljaci očekuju dobru godinu potvrđuje velik broj zahtjeva za kreditiranje poljoprivredne sjetve. Dominka Tomerlin-Pretula, pročelnica županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, kazala je kako je Županija zaprimila zahtjeve u visini 15 milijuna kuna, što je čak i više nego 2008. godine, kada su se žitarice tržile po povijesno najvišoj cijeni. Trenutno je odobreno oko osam milijuna kuna. Interes za kreditiranjem velik je među ostalim i zbog toga što kamatna stopa za krajnjeg korisnika iznosi 3,5 posto, a svu potrebnu “papirologiju” rješavaju Županija i jedinice lokalne samouprave.
- U našoj županiji svake godine posije se oko 30.000 hektara kukuruza, pa vjerujem da će tako biti i sada. No, očekujem da će ove godine biti posađeno više kukuruza za tržište, nego za vlastite potrebe. Mala gospodarstva s desetak i manje krava gube tržišnu utakmicu zbog nedovoljne kvalitete proizvedenog mlijeka i rasprodaju stoku - rekla je Tomerlin - Pretula.
Marijan Šinko, predsjednik županijskog Hrvatskog seljačkog saveza, u optimističnu priču o proljetnoj sjetvi ipak ulijeva malo skepticizma.

Poljoprivrednici nemaju za gnojivo

- Očekujem da će biti posijane iste površine kao i lani, međutim, zbog visoke cijene gnojiva bojim se da dobar dio seljaka neće dati zemlji sve što treba za dobar urod. Još se vuku repovi od prethodnih godina, seljaci jednostavno nemaju dovoljno novca bez obzira na povoljne cijene žitarice - smatra Šinko. U slučaju da vremenski uvjeti omoguće dobar urod, Šinko smatra da će najviše profitirati oni koji su posijali pšenicu.
- Još uvijek je velika nestašica brašna, tako da će se, prema mojem mišljenju, cijena pšenice održati na visokim razinama. Nisam siguran da će tako biti i s kukuruzom. Mislim da će nestašica kukuruza završiti do jeseni, a sâmim tim umanjit će se i njegova cijena - tvrdi Šinko.

Autor: I. Kokoruš