Počela kampanja šećerne repe

Ovih dana, sve tri naše šećerane, počele su sa vađenjem i preradom šećerne repe, kulture koja puno traži. Ako se svi faktori poklope, može proizvođačima donijeti veliku zaradu, a u slučaju nekih nepogoda, kao što je suša, može poljoprivrednicima donijeti i veliki minus. Poticaj je za ovu kulturu bio jedan od najvećih za ratarstvo, ali i to se nažalost ove godine osjetno promijenilo, baš kao i poticaji za ostale grane poljoprivredne proizvodnje.

Cijena nije upitna

Jedina je ratarska kultura kojoj se unaprijed zna cijena, pa je proizvođačima lakše planirati koliko sijati i koliko uložiti, što nije slučaj ni sa jednom drugom kulturom. Ove godine, sama sjetva šećerne repe dosta je kasnila zbog iznadprosječno hladnog i vlažnog proljeća, pa se strahovalo da će se to bitno odraziti na prinos. Međutim, na nekoliko lokacija gdje se vadi repa, doznajemo da su zasad prosječni prinosi, pa čak i nešto veći od očekivanog, a kreću se oko 60 do čak 70t po hektaru. Stoga je ove godine bilo potrebno uložiti nešto više u zaštitu, pa će na kraju financijski rezultat biti jednak kao i prošlih godina, iako je ove godine cijena repe nešto veća.

Prošle su godine, naše šećerane koje su imale ugovorenu proizvodnju u Srbji, ostale bez repe zbog zabrane izvoza u Srbiji. Kako bi potaknuli domaće proizvođače da siju što više repe, šećerane su digle cijenu na 340kn/t. Međutim, ni to nije navelo ratare da masovno siju repu, jer su ulaganja jednostavno prevelika, kao i rizik, a dobit je jako upitna. Cijena repe nagodinu ipak ide dolje, i to na 300kn/t, što nikako nije dobar potez. Ratari sve više odustaju od ove kulture, a s još nižom cijenom - sijat će se još manje.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor