Plamenjača pšenice širi se zbog klimatskih promjena - koje regije su najugroženije?

Pšenica je druga najviše uzgajana žitarica na svijetu, odmah nakon kukuruza, a prije riže. Neophodna je za prehrambenu sigurnost budući da se koristi i za ljudsku hranu, ali i hranidbu stoke. Kao i sve biljne vrste, suočava se s bolestima koje se zbog klimatskih promjena šire brže nego prije nekoliko godina. 

Jedna od njih je i plamenjača pšenice. Naime, u toplim i vlažnim područjima gljivica Magnaporthe oryzae koja uzrokuje ovu bolest postala je ozbiljna prijetnja proizvodnji ove žitarice, od kada je prvi put primijećena 1985. godine. Početno se širila iz Brazila u susjedne zemlje. Prvi slučajevi izvan Južne Amerike zabilježeni su u Bangladešu 2016. i Zambiji 2018. godine.  Znanstvenici iz Njemačke, Meksika, Bangladeša, SAD-a i Brazila sada su prvi put izradili model kako će se plamenjača širiti u budućnosti, a rad je objavljen u časopisu Nature.

Koje će regije biti najviše pogođene?

Prema istraživačima, Južna Amerika, južna Afrika i Azija bit će regije koje će najviše biti pogođene širenjem ove bolesti u budućnosti. Ugroženo bi moglo biti 75% površine pod pšenicom u Africi i Južnoj Americi. Predviđaju da bi se mogla nastaviti širiti i u zemljama koje su do sada bile malo pogođene, uključujući Argentinu, Zambiju i Bangladeš. 

Gljivica prodire i u zemlje koje do sada nisu bile zahvaćene, uključujući Urugvaj, Srednju Ameriku, jugoistočne Sjedinjene Američke Države, istočnu Afriku, Indiju i istočnu Australiju. Prema njihovu modelu, rizik je nizak u Europi i istočnoj Aziji - izuzev Italije, južne Francuske, Španjolske te toplih i vlažnih regija jugoistočne Kine. 

S druge strane, na mjestima gdje klimatske promjene uzrokuju sušne uvjete s češćim razdobljima temperatura iznad 35°C, rizik od ove bolesti će biti manji. No, podsjećaju da u tim slučajevima toplotni stres smanjuje potencijal prinosa.

Prilagodbe uzgoja 

Navedene regije spadaju među područja najviše pogođena klimatskim promjenama. Ondje je prehrambena sigurnost već ugrožena, a potražnja za pšenicom i dalje raste, posebno u urbanim dijelovima. 

Da bi izbjegli gubitke, poljoprivrednici će morati prijeći na otpornije kulture. Tako se u središnjem Brazilu ova kultura sve više zamjenjuje kukuruzom. 

Jedna od strategija je i razvoj sorti koje su otporne na plamenjaču. Međunarodni centar za unaprjeđenje kukuruza i pšenice (CIMMYT) u suradnji s istraživačima kreirao je nekoliko takvih sorti. 

Kao jedna od prilagodbi je i pravi datum sjetve čime je moguće izbjeći uvjete koji pogoduju ovoj bolesti tijekom faze klasanja. U kombinaciji s drugim mjerama, ovo se pokazalo uspješnim. 

Koji su simptomi?

Kada je riječ o otkrivanju prvih simptoma, dijagnoza je teška jer su oni vrlo slični fuzariozi klasa, navodi se u znanstvenom radu o plamenjači pšenice. Prvi vidljivi simptom na listu su lezije koje se vremenom međusobno spajaju i dolazi do potpuno propadanja lista. Najuočljiviji simptom je kasnije, na klasu, koji postaje djelomično ili potpuno izbijeljen iznad točke infekcije s ili bez zrna ili sa smežuranim zrnom niskog testnog uzorka i slabim hranjivim tvarima. 

Uslijed ove bolesti zrno se može smežurati i deformirati za manje od tjedan dana od prvih simptoma. 

Širi se preko zaraženog sjemena te zrakom putem spora, a preživljava i na ostacima usjeva. Osim pšenice, može zaraziti ječam, ljulj, rižu. 

Više se o simptomima može vidjeti i u ovom videu: 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor