Pepelnica na žitaricama - pogoduje joj toplo i vlažno proljeće

Pepelnica je najčešća bolest koja se javlja na žitaricama i brojnim travama, a najčešće se uočava na pšenici i ječmu. Izaziva je gljivica koja ima mnogo varijeteta. Oblik koji izaziva infekciju tritikala je drugačiji od ostalih.

To je jedna od najopasnijih bolesti žitarica. Gubitak prinosa se kreće od pet do 30 posto, a u povoljnim godinama i više. U povoljnim uvjetima vrlo brzo se širi po usjevu i izaziva jake zaraze.

Njenoj pojavi odgovaraju topla proljeća s visokom vlažnošću. Optimalna temperatura pojave je 12ºC. Uočava se na usjevima u ožujku i travnju, a ovisno od vremenskih uvjeta i ranije.

Simptomi bolesti

Već nakon pet dana od inficiranja biljke uočavaju se prvi simptomi koji su na žitaricama i travama vrlo slični. Javljaju se na nadzemnim biljnim organima, a najviše na listovima. Bolest se javlja u svim razvojnim fazama biljaka poslije nicanja.

Početni napad često prođe neprimijećeno, a zahvaća osnovu donjih rukavaca listova. Javlja se na biljkama koje su preguste ili rastu u mikrodepresijama. Na licu listova uočavaju se klorotične pjege na kojima se ubrzo razvija micelij, a na njemu konidije. Vizualno izgleda kao brašnasta, sivkasta prevlaka. Na donjoj strani lista se javlja kloroza.

Izgled pepeljaste prevlake, boja, oblik, izdignutost ovisi od interakcije gena gljivice koja parazitira i biljke domaćina. Prevlaka je na listovima ječma i zobi vrlo slična. Ima prljavo sivu boju i ravna je. Kod pšenice je ona nježnija i nešto uzdignutija.

Mjere suzbijanja

Ako se ne provode mjere suzbijanja, pepelnica može u potpunosti prekriti listove i klas. Ona smanjuje fotosintezu, a samim tim i urod. Sušno vrijeme i visoke temperature mogu ograničiti razvoj ovog parazita.

Postoji velika razlika u pogledu osjetljivosti biljaka na ovu bolest. Najviše su pogođeni pšenica i ječam, ali i tu postoji razlika među sortama. Rana infekcija jarog ječma može biti posebno opasna ako do nje dođe mjesec dana poslije nicanja.

Preko zime gljivica prezimljava u vegetativnom obliku u biljnim ostacima. Na proljeće, čim malo otopli kreće s razvojem i ostvaruje nove zaraze. Tijekom ljeta, kada je suho i pretoplo, nalazi se na biljkama ili ostacima usjeva u formi kleistotecija.

Njezine se spore šire zrakom. Za razvoj na površini lista potrebne su visoka vlažnost i temperatura između 12 i 22ºC. Već nakon tri do pet dana stvaraju se nove spore kojima se zaraza dalje širi.

Kako izbjeći pojavu? 

Razvoju bolesti pogoduju brojni faktori koje treba izbjegavati. Prerana sjetva, pregust sjetveni sklop i loša priprema zemljišta (mikrodepresije) dovest će do pojave ovog oboljenja. Sijati sorte koje su otporne na pepelnicu. Kod prihrane dušikom obratiti pažnju da ne dodajemo previše ovog gnojiva, jer forsiranje rasta može oslabiti biljku i bit će podložnija pojavi bolesti.

Gnojidba i prihrana: Zašto dušiku posvetiti veliku pažnju?

Izbjegavati sjetvu ozimih i jarih žitarica na susjednim parcelama, kao i sjetvu u dolinama i pored rijeka i potoka gdje se skuplja magla.

Kemijska zaštita se obavlja na merkantilnoj pšenici tek kada se pojavi na listu zastavičaru, ali je uvijek potrebno pratiti vremenske uvjete. Kišovito vrijeme u doba formiranja klasa može pogodovati širenju zaraze, dok sušno vrijeme zaustavlja ovu bolest. Zaštita na sjemenskoj pšenici je kompleksnija.

_{Korištena fotografija u tekstu: Servis Flickr licenca CC}