Gnojidba i prihrana: Zašto dušiku posvetiti veliku pozornost?

Doba je godine kada ratari obavljaju prihranu ozimih kao i pripremu tla za sjetvu jarih kultura. Ove su aktivnosti u fokusu poljoprivrednika možda više nego ikada, budući da su cijene gnojiva i po tri puta više od onih u isto doba prošle godine. 

Stoga je važna ušteda na svakoj mogućoj stavki, a jedna od njih je primjena gnojiva u odnosu na sastav tla. No, da bismo znali kakvo je tlo na kojem uzgajamo usjeve, potrebno je napraviti analizu. Uzorci za kontrolu njegove plodnosti, kako znamo, mogu se prikupljati i analizirati tijekom cijele godine s površina koje nisu pod usjevom i koje nisu pognojene. 

No, uzorkovanje je najbolje obaviti nakon žetve/berbe prethodnog usjeva, a najkasnije mjesec dana prije gnojidbe i sjetve sljedećeg usjeva, i to kad je temperatura tla viša od 5°C, otkriva nam pomoćnik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te voditelj Centra za tlo, Hrvoje Hefer. 

Kaže kako N-min metoda služi za utvrđivanje količine mineralnog dušika kojega biljka može odmah i lako usvojiti, i treba se raditi prije svake prihrane. Uzorci za N-min uzimaju se tijekom vegetacije, ovisno o fenofazi ili izgledu usjeva, bilo da se radi o pšenici, ječmu, uljanoj repici i drugim. 

"Uzgoj usjeva na "otvorenom" uvijek je bio i bit će rizičan, stoga si poljoprivredni proizvođači ne mogu priuštiti neučinkovitu i pogrešnu primjenu, niske ili previsoke doze gnojiva", upozorava Hefer te dodaje da je za ispravnu odluku potrebna kemijska analiza tla koja čini zanemarivi trošak u biljnoj proizvodnji jer je ona ključ učinkovite, ekološki prihvatljive i profitabilne gnojidbe, odnosno uvjet za donošenje ispravnih proizvodnih i agrotehničkih odluka.

Pri tom ističe da sastav tla ovisi o fizikalnim (mehanički sastav, struktura, gustoća, konzistencija), kemijskim (kemijska reakcija, makro i mikro hraniva, humus, adsorpcijski kompleks) i biološkim značajkama (organizmi).

Dušiku posvetiti veliku pažnju

Hefer podsjeća da se osnovna NPK gnojidba radi ujesen i u njoj je moguća gnojidba cjelokupne doze fosfora i kalija prije osnovne obrade radi homogene distribucije u oraničnom sloju. Kaže kako fosfor (P) i kalij (K) vrlo malo migriraju kroz tlo, centimetar ili dva, i neće doći do gubitka ovih hranjiva. 

"Nasuprot ova dva elementa, pokretljivost dušika, posebice NO3-, je velika po dubini, po vremenu i dinamici njegove primjene te se njoj treba pokloniti velika pozornost, odnosno uskladiti ju s vremenom najveće potrebe usjeva za tim elementom i njegove bioraspoloživosti", naglašava ovaj stručnjak precizirajući da jedan dio svakako treba primijeniti u osnovnoj gnojidbi, bez obzira radi li se o ozimim ili proljetnim usjevima. 

Kaže, na taj se način za ozime usjeve osigurava dovoljno tog elementa u zoni korijena kad je vegetacija tijekom zime moguća ili kad je djelovanje N-prihrane neučinkovito, primjerice u sušnim uvjetima ili za vrijeme niskih temperatura i smrznutog tla. Također, jarim usjevima, zbog njihovog brzog rasta (naročito korijena) i razvitka nakon sjetve treba osigurati dovoljno dušika u zoni najvećeg rasprostiranja korijena.

"Zbog opasnosti od ispiranja ili premještanja izvan zone korijena, u osnovnoj gnojidbi na srednje teškim tlima treba dodati 50 posto ukupno potrebne količine dušika, na lakim 35 posto, a na teškim 65 posto, što se daje kompleksnim gnojivom ili uz primjenu uree kada prvo sadrži premalo dušika", konkretan je Hefer koji dodaje da se ostatak potrebe primjenjuje u prihrani u obliku KAN-a.

Gnojidba: Analizirajte sadržaj dušika u tlu - promašaji su preskupi

Naglašava da je potrebu usjeva za prihranom potrebno odrediti na temelju rezultata N-min metode koja pokazuje kolika je ukupna količina mineralnog dušika u zoni korijena kojega biljka može odmah usvojiti.

Ne gnojite napamet

Dakle, najbolji rezultati i najviši profit proizvođači mogu dobiti pravovremenom gnojidbom koja se može odrediti samo na temelju analize tla i drugih podataka o njemu, a mora osigurati potrebe usjeva za hranivima uz održanje ili povećanje njegove plodnosti. 

"Ne treba gnojiti 'napamet', bez analize kada se primjenjuje mineralna, organska gnojidba ili mjere popravke tla. U slučaju da ju tako obavljamo, najčešće rezultira smanjivanjem prinosa i kakvoće uroda, odnosno smanjenjem/gubitkom profita", upozorava Hefer. 

Kaže kako jedino gnojidbena preporuka utemeljena na kemijskoj analizi tla daje odgovor na ključna pitanja koliko hraniva treba unijeti za postizanje očekivanog prinosa te koja je to stvarno moguća visina prinosa za konkretne agroekološke uvjete, a da bude financijski opravdana. 

Koje su najčešće greške i kako ih izbjeći? 

A kako bi izbjegli greške, valja ponoviti da je gnojidba dušikom zahtjevnija zbog njegove velike pokretljivosti u tlu po vremenu, ali i dubini profila, pa joj treba posvetiti veliku pažnju te da se za prihranu preporučuje koristiti njegov nitratni ili amonijsko-nitratni oblik. 

"Kretanjem vode kroz tlo, koje je naročito intenzivno nakon obilnih padalina ili topljenja snijega, nitrati se brzo premještaju u dublje slojeve, odnosno lako ispiru sve do podzemne vode i tako udaljavaju iz zone korijena, stoga se preporučuje gnojidbu odraditi u više prihrana u manjim količina,a kako bi biljci dušik bio stalno dostupan", preporuča Hefer. 

Zanimljiva je i važna činjenica da se u vlažnom tlu premještanje nitrata odvija istovremeno i procesom difuzije, odnosno s mjesta gdje ih ima više k mjestu njihove niže koncentracije. To je ozbiljan problem N-prihrane koja se obavlja kod ozimih usjeva uglavnom po površini, jer kad je hladno i korijen biljaka ne može usvajati vodu, pa niti hraniva, nitratni oblik dušika premještat će se u dublje slojeve, bez obzira ima li padalina ili ne. 

Iako već godinama nemamo snijega u ovo doba godine, nije na odmet spomenuti da se prihrana ne smije obavljati po snijegu ili smrznutom tlu, jer nema efekta na biljke, a opterećuje okoliš. Također, fosfor (P) i kalij (K) u pravilu ne primjenjivati u prihrani (po površini) zbog slabe mobilnosti (1-2 cm godišnje). Ova gnojiva treba aplicirati u jesen pod osnovnu, duboku, obradu ili najkasnije predsjetveno. 

"Često zbog vremenskih uvjeta i/ili financijskih poteškoća poljoprivredni proizvođači preskaču osnovnu obradu i gnojidbu, ali bi prinos bio značajno umanjen kad se P i K ne bi primijenili u proljeće", kaže Hefer dodajući da na tlima niske raspoloživosti fosforom i kalijem startna gnojidba u trake, zajedno sa sjetvom uz primjenu deponatora za mineralna, povoljno djeluje na rani porast usjeva. 

Također, dodaje da se primjena amidnog dušika mora obaviti prije sjetve, a startno je dopuštena samo primjena nitratnih i amonijsko-nitratnih N-gnojiva, kao i kompleksnog koje sadrži do 20 posto ukupne potrebe tog elementa, ali samo u trake.

Stajnjak zaorati isti dan

Ističe kako "zimsko" ograničenje primjene svih vrsta, kako mineralnih, tako i organskih treba proširiti na razdoblje od 120 dana jer za vrijeme mirovanja vegetacije nema usvajanja hraniva, a okoliš se izlaže nepotrebnom onečišćenju. "I kad je temperatura iznad nule, biljke ne zahtijevaju niti mogu usvojiti veću količinu hraniva, što zbog niske temperature tla, ali i nadzemnog dijela, što zbog male mase korijena, odnosno vrlog malog kapaciteta akumulacije", precizira. 

Kako se uzima uzorak tla za analizu?

Kada je riječ o organskom gnoju, upozorava da on ne smije ostati nezaoran na parceli, posebice kad je toplo. Poželjno ga je zaorati (tekući inkorporirati) u tlo isti dan, najmanje na dubinu od 10 cm, a na težim tlima i dublje (15-30 cm). "Njega ne treba primjenjivati, čak je zabranjeno, na temperaturama ispod nule, u vlažno tlo ili kod visokih temperatura. Za lisnato, cvjetno i plodno povrće treba ga koristiti najmanje četiri tjedna prije sjetve/sadnje", zaključuje naš sugovornik. 

Za detaljne upute, pročitajte brošuru Filozofija gnojidbe na ovoj poveznici.