Palež klasa pšenice

Vrijeme je klasanja i cvatnje pšenice. Cvatnja pšenice traje oko 10-tak dana i ako u tom periodu prevladava promjenjivo vrijeme sa čestim oborinama i višim temperaturama, tada postoji velika opasnost za pojavu paleži klasa.

Prema istraživanjima stručnjaka Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH na klasu pšenice možemo naći nekoliko uzročnika paleži klasa. U našoj zemlji najzanačajniji su uzročnici Fusarium graminearum, Fusarium poae i Microdochium nivale. Simptomi bolesti kod tih uzročnika vrlo su slični i teško ih je identificirati bez mikroskopskog nalaza.

Najopasniji i najčešći uzročnik paleži klasa je Fusarium graminearum. Ovaj uzročnik može zaraziti čitav klas ili dio klasa. Zaraženi dijelovi gube zelenu boju postaju slamnato žuti (bijeli) i na njima se javlja narančasta ili ružičasta prevlaka (sporonosni organi). Kasnije se na zaražene dijelove nasale gljive čađavice pa klasovi dobijaju crnu boju. Kod jakog napada u usjevu pšenice neposredno nakon cvatnje u mliječnoj zriobi već izdaleka možemo uočiti bolesne, bijele klasove u odnosu na zdrave zelene.

Štete se manifestiraju smanjenjem prinosa jer napadnuti klasovi imaju manji broj zrna ili su napadnuta zrna štura, a smanjuje se i klijavost. Kao drugi vid šteta imamo pojavu mikotoksina koji su izuzetno štetni u ishrani ljudi i stoke.

Dakle optimalno vrijeme za zarazu ovom bolešću je cvatnja, dosta kiše (bar 5 mm), visoka relativna vlaga zraka (85 %) uz temperature oko 25° C.

Uzročnik Microdochium nivale koji izaziva „snježnu plijesan“ također može prouzročiti simptome paleži klasa iako napada i sve ostale organe pšenice. Za razliku od prethodnog uzročnika manje je agresivan, a simptomi se uočavaju samo na dijelovima klasa. Tom uzročniku za infekciju u doba cvatnje trebaju nešto niže temperature (15-18º C). Prema podatcima struke taj uzročnik ne stvara mikotoksine no ukoliko u većoj mjeri ostane na ili u sjemenu, može znatno smanjiti nicanje.

Treći uzročnik Fusarium poae nema toliki utjecaj na gubitak uroda, klijanje i nicanje pšenice već je važan zbog stvaranja mikotoksina, a njegova pojava ne ovisi o kiši u cvatnji pšenice pa se može naći na klasovima kada ove dvije vrste nisu prisutne. Suzbijanje ovih uzročnika je kompleksno jer obuhvaća i neizravne mjere i izravne tj. kemijske mjere suzbijanja. Kao jedna od najznačajnijih neizravnih mjera jest plodored u kojem se pšenica ne bi trebala sijati iza kukuruza (jer je i on domaćin Fusarium vrsta) i bijelih žitarica. Ukoliko se ne poštiva takav plodored tada je potrebno žetvene ostatke duboko unijeti u tlo jer se uzročnici zadržavaju na žetvenim ostacima i tlu. Također je potrebno rabiti i deklarirano sjeme kao i otporne sorte (tu se radi o sortama čija se cvatnja ne poklapa sa letom spora).

Kao izvor zaraze mogu biti i neki korovi (mračnjak, ambrozija, sirak i dr.), znači da u prirodi postoji veliki potencijal za pojavu ovih bolesti. Kemijsko suzbijanje potrebno je provoditi od početka pa do pune cvatnje žitarica i to tako da on bude tretiran sa svih strana što znači da treba voditi računa o jačini vjetra, dozi pripravka, vremenu tretiranja, količini vode ( 250 - 300 l/ha). Kod odabira pripravaka treba znati da će svaki registrirani pripravak za ovu bolest pokazati dobre učinke ako smo se pridržavali plodoreda i ako su uvjeti za zarazu slabi. Dakle kod povoljnih uvjeta za razvoj bolesti treba izabrati fungicide koji će polučiti dobre rezultate na uzročnika i Fsarium graminearum i Microdochium nivale (jer na oba uzročnika ne djeluju sve aktivne tvari jednako). Prema istraživanjima stručnjaka Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH najbolji rezultati postižu se kada se vrše dva tretiranja i to u vlatanju i u cvatnji i to nekim od slijedećih aktivnih tvari: tebukonazol, epoksikonazol, azoksistrobin (podatci iz istraživanja 2004., 2005., 2006.). Od ostalih aktivnih tvari koji se mogu rabiti za suzbijanje i smanjivanje napada Fusarium vrsta registrirane su: propikonazol u kombinaciji sa karbendazinom, flutriafol i kombinacija te aktivne tvari sa karbendazinom, flukinkonazol, bromkonazol, spiroksamin u kombinaciji sa tebukonazolom i triadimenolom. Za dobru zaštitu protiv ove bolesti potrebno je pratiti dugoročniju vremensku prognozu od samog početka klasanja, voditi računa o pretkulturi i na osnovu toga odabrati odgovarajući fungicid.

Autor: Jadranka Berić dipl. ing. agr.