Ove godine prijeti nestašica pšenice

Smatra se da je u Hrvatskoj, prema riječima prof. dr. Georga Dreznera, predstojnika Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek, jesenas zasijano ozimom pšenicom između 110.000 i 120.000 hektara. To je gotovo polovina površina pod pšenicom koja se do sada uobičajeno sijala.

Stoga se već naveliko sa zebnjom prate meteorološke najave jer budući da nema ni većih količina pšenice u državnim robnim zalihama, postoji opravdana bojazan da će Hrvatskoj ove godine nedostajati vlastite pšenice ako se dogodi još jedna klimatski nepovoljna godina.
Dr. Drezner podsjeća da je jesenas vladalo veliko zanimanje za pšenicu, međutim prekomjerne količine oborina tijekom cijele godine, a osobito pred sjetvu i tijekom sjetve, onemogućile su njezinu provedbu na željenim površinama.
- Unatoč povećanom zanimanju za sjetvu pšenice, zasijano je oko 50.000 hektara manje nego prethodne godine, a u optimalnom roku zasijana je samo četvrtina od ukupno planiranih površina. Pšenice zasijane u optimalnom roku sjetve ušle su u zimu u optimalnoj fazi razvoja i za sada dobro izgledaju. I većina usjeva pšenice zasijane izvan optimalnog roka sjetve također dobro izgleda. Trenutno su usjevi pšenice u tzv. fazi mirovanja. Tijekom prosinca pšenice su se "zakalile", odnosno povećale koncentraciju šećera i drugih tvari u najvitalnijim dijelovima biljke, što im omogućuje prezimljavanje bez značajnijih oštećenja i pri temperaturama od -15 stupnjeva Celzijevih, bez snijega. Nakon topljenja snijega, kojeg je bilo svega nekoliko centimetara, primjećuju se manja oštećenja vrhova lišća pšenice kakva se redovito događaju svake godine. Temperature zraka bile su u prosincu malo ispod, dok su sada temperature više od višegodišnjeg prosjeka za mjesec siječanj, kaže dr. Drezner.

Prema vremenskim prognozama takvo bi razdoblje moglo potrajati najmanje i sljedećih osam dana. Ako tako i bude, kaže dr. Drezner, pšenice polumediteranskog tipa mogle bi ući u fazu tzv. kriptovegetacije, odnosno usporene vegetacije i asimilirati, odnosno koristiti ove pozitivne temperature i sunčevo svjetlo za svoj rast. Taj stručnjak napominje da se ipak ne očekuje značajnije "otkaljivanje pšenica" čime bi postale manje otporne na moguću iznenadnu pojavu vrlo niskih temperatura.
- Dio poljoprivrednih proizvođača koji su jesenas kupili sjeme pšenice, ali ga zbog nepovoljnih vremenskih prilika do sada nisu uspjeli zasijati, mogao bi sjetvu obaviti, ako imaju interesa, sve do kraja siječnja sa svim sortama pšenice Poljoprivrednog instituta Osijek. Međutim, ako imaju neke druge sorte, trebaju kontaktirati odgovarajuću selekcijsku kuću ili ovlaštenog distributera sjemena. Kod takve sjetve nužno je povećati količinu sjemena i do 30 posto, a pri tom ne treba očekivati velike urode. Takve će biljke u početku kasniti u vegetaciji, ali će prema kraju vegetacije te razlike biti sve manje, o čemu treba voditi računa kod prihranjivanja, zaštite od korova, štetnika i bolesti, kaže dr. Drezner.

Autor: Zdenka RUPČIĆ