Optimalan rok sjetve ozimina pomiče se za desetak dana - na što obratiti pažnju

Optimalan rok sjetve ozimina je 10. listopada? E bome više nije. Sigurno ste i sami svjesni činjenice kako se vrijeme mijenja te kako se na ono čega su se držali naši stari, a i vi sami, više ne možete osloniti. 

Klimatske promjene i globalno zatopljenje doveli su do prolongiranja sjetve ozimina, a o točnom datumu se ne može govoriti jer i sami znate da je jedna godina ovakva, druga onakva. 

Pripreme za jesensku sjetvu žitarica

Ozime žitarice za razvoj svog vegetativnog sklopa trebaju više hladnih dana nego jare. Posijane 10. listopada, u idućih nekoliko tjedana, do polovine studenog, isklijaju, niknu, daju tri do pet vidljivih listića, ukorijene se te kada nastupe niske temperature, a temperaturni prag im je 5°C, miruju do proljeća. 

Pratite prognozu i promatrajte prirodu

U slučaju da nakon 15. studenog temperature ne padnu dovoljno, biljke se i dalje razvijaju, što predstavlja višestruku opasnost za nihovu kondiciju, a onda i prinose. 

"Nema više starih dobrih vremena. Danas u listopadu i studenom možeš očekivati sve, najmanje da lišće pada i da bude studeno", šali se prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. Što je onda činiti ratarima, pitamo ga. 

Kaže, sjetvu bi trebalo prolongirati za desetak dana, dakle, sijati ozimine oko 20. listopada. No, ovoga se datuma ne treba čvrsto držati. "Treba promatrati prirodu, gledati višetjednu prognozu, čak s više izvora", savjetuje Stipešević spomenuvši servise kao što je AccuWeather, a mi možemo dodati popularnu "norvešku prognozu" YR te Severe Weather Europe. 

Što nam donosi jesen - u jugoistočnoj Europi gotovo zimsko vrijeme

"Ako vidite da je u iduća tri tjedna zaredom temperatura oko 25°C, teško da će odjednom pasti na 5°C. Uvijek je bolje malo kasnije sijati, nego prerano. Na to posljednjih petnaestak godina upozoravaju i oplemenjivači sjemena", ističe. 

Opasnost od štetnika i korova

Naime, ako sjeme posijete ranije, u slučaju da biljka krene s busanjem prije pada temperature, to će se znatno odraziti na njezinu kondiciju. Pored toga, već ju u toj ranoj fazi mogu napasti različiti štetnici, a Stipešević posebno upozorava na lisne uši koje su vektor virusa žuta patuljavost ječma. Također, podsjeća, i korovi napreduju pri višim temperaturama. 

Kako spriječiti pojavu žute patuljavosti ječma

Kaže i kako s predsjetvenom obradom tla treba pričekati, kako bi u njemu zadržali što više vlage. 

Sijati raznovrsne sortimente i vrste žitarica

Profesor Stipešević upozorava i na sve češće spominjanju dezertifikaciju, opustinjavanje tla, ali i na moguće jake pljuskove nakon dužeg sušnog razdoblja koji mogu uzrokovati višestruke štete - od nemogućnosti zemlje da upije svu vodu ondje gdje joj je biljkama najviše potrebno, do poplava kao prirodne katastrofe. 

Dakle, u klimatske parametre se više ne možemo pouzdati, a osim navedenog, ono što još možete napraviti kako biste poslovali pozitivno, je sijati raznovrsne sortimente. 

"Najgore je pouzdati se u jednu sortu ili jednu vrstu žitarice, pa makar ju svi hvalili i davala godinama najbolje prinose. Možda joj baš ove neće nešto odgovarati", daje nam na razmišljanje. Kaže kako više ne vrijedi ni omjer prema kojemu se sije 10% ranih i isto toliko kasnih sorti, a ostatak onih kultivara najboljih za naše podneblje. "Osobno bih sijao u omjeru 20% ranih, 60% glavnog kultivara te 20 % kasnog", otkriva zaključivši kako treba promatrati i tržište, razmišljati o otkupnoj cijeni, trendovima, no tu smo temu ostavili za naš idući razgovor.