Oprezno sa sredstvima za zaštitu!

Zimi je neki dan i službeno došao kraj, a povoljne vremenske prilike, izuzev jednodnevne ovotjedne kiše, povratile su živost na slavonskim oranicama te sve vrvi od ratara i strojeva, bilo da je riječ o sjetvi, bilo o zaštiti jesenskih usjeva.

"Po terenu i poljima koje svakodnevno obilazim se mogu vidjeti ljudi i strojevi. Radi se užurbano i koristi se povoljno vrijeme za pripremu zemlje i sjetvu, ali neće biti dobro ako sušno vrijeme potraje duže jer može doći do nestašice vode i vlage. Stoga je kiša koja je pala dobrodošla", kaže iskusni poljoprivredni stručnjak Luka Lešić iz Poljoprivredne savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije.

Prije zaštite, dobro proučite upute

Dotaknuvši se stanja u kojem se nalazi pšenica nakon zime, Lešić ističe kako je na poljima pravo šarenilo te kulture. "Nakon onoga snijega koji je bio pao, a bilo ga je malo, pšenice su pokazale određena oštećenja od golomrazice, ali kako se vrijeme stabiliziralo i zatoplilo i usjevi su se počeli ispravljati. I sada je naročito bitno obaviti prvu prihranu. Na poljima je opće šarenilo jer imate pšenice koja je posijana i bez grama gnojiva i to je loše. Znam da nema novca za gnojivo, ali će se to negativno odraziti i na prinos. Na nekim površinama je vrijeme i za drugu prihranu, a pored prihrane obavlja se i zaštita od korova", kaže posebice upozoravajući ratare da prije nego krenu u zaštitu pšenice, dobro prouče upustvo koje se nalazi na svakom pripravku kako ne bi napravili više štete nego koristi.

"Naime, treba vidjeti do koje fenofaze razvoja se može primijeniti koji pripravak jer si inače ratar može napraviti veliku štetu. Ako u uputstvu piše "do drugog koljenca" onda može ići s tim pripavkom ali ako piše "do prvog koljenca", a pšenica je krenula u drugi koljenac, onda ne treba prskati", upozorava Luka Lešić.

Prekinuti istjecanje vlage iz tla!

Taj viši savjetnik za ratarstvo napominje kako, kada je riječ o poljoprivrednim radovima, nikako ne bi trebalo izgubiti iz vida niti činjenicu da su u ovo doba godine u Slavoniji prisutni vjetrovi koji isušuju tlo i vlaga iz dubljh slojeva zemlje izlazi van i odlazi u atmosferu. "Jako bi bilo korisno i dobro da se vlaga zatvori, a to se može napraviti sa sjetvospremačima ili drljačama, zavisno tko šta ima od mehanizacije. Poljoprivrednici to uglavnom i znaju, ali je bitno da ne zaborave na rokove jer je svaki dan bitan. Prekidanje istjecanja vlage potrebno je naime napraviti što prije", upozorava Lešić.

Po njegovim riječima, ovo se upozorenje odnosi na one koji nisu još uvijek krenuli u sjetvu, zemlju su jesenas poorali i ona čeka obradu. "Na tim je zemljištima tijekom zime uspostavljen kapilaritet, odnosno povezana je vlaga s nižim slojevima i ona odlazi u zrak, a vjetar još potpomaže da to bude brže i više. I onda se u jednom oraničnom sloju pojavljuje tvrda masa koja se teško obrađuje odnosno priprema", pojašnjava.

Držite se sjetvenih rokova

Kada je riječ o sjetvenim rokovima, taj stručnjak podsjeća kako se u praksi nekada prakticiralo da se primjerice šećerna repa sije kada temperatura tla dosegne 6 i više stupnjeva, a kukuruz uz temperaturu tla od 10 i više stupnjeva. Međutim, unazad nekoliko godina i to se promijenilo te Lešić savjetuje da poljoprivrednici iskoriste za sjetvu svaki povoljni dan jer se ne zna što slijedeći donosi s obzirom na učestale klimatske promjene. Zemlja je takva kakva je, a sjemenka je najsigurnija kada je u zemlji, napominje.

Procjenjuje se kako će se ovoga proljeća na području Vukovarsko-srijemske županije u sjetvi naći oko 60.000 hektara poljoprivrednog zemljišta od kojih će šećernom repom biti zasijano oko 9.000 hektara.

Foto: depositphotos.com, stevanovicigor