Obogatite tlo dovoljnom količinom N, P i K prije sjetve ozimih žitarica

Prema mišljenju većine istraživača, upravo gnojidba, među svim ostalim čimbenicima biljne proizvodnje, ima najveći utjecaj na povećanje prinosa ozimih žitarica. To se naročito odnosi na nove, sve produktivnije kultivare (sorte i hibridi), koji su jako osjetljivi na nedostatak hraniva u tlu. 

Koja je optimalna količina potrebna svakoj pojedinoj ozimoj žitarici i koja će formulacija gnojiva najbolje zadovoljiti te potrebe određuje se na temelju podataka kemijske analize tla te ciljanog prinosa koji je realno moguć za svaku pojedinu žitaricu u određenim klimatskim uvjetima u kojima se odvija proizvodnja, objašnjavaju stručnjaci iz tvrtke Petrokemija d.d.

Dodaju kako su najznačajnija hraniva, koja će žitarice u najvećoj količini koristiti za normalan rast i razvoj, dušik, fosfor i kalij.

N, P i K za normalan rast i razvoj

"Dušik (N) ulazi u sastav svih životno važnih spojeva, a njegov nedostatak kod ozimih žitarica se prepoznaje po tome što slabije busaju, imaju kraći klas, listovi su im uži i manji. Korijen se izdužuje, ali se slabo grana", naglašavaju dodajući kako nedostatak ovog elementa uzrokuje starenju stanica i tkiva biljke čime se skraćuje vegetacijski period, a to rezultira manjim prinosom niže kvalitete.

"Fosfor (P) je hranivo vrlo važno za ozime žitarice naročito kada se siju na kiselim tlima. On povoljno utječe na otpornost biljaka prema niskim temperaturama, bolestima i polijeganju. Nedostatak ovog elementa manifestira se manjim listovima, tamnozelene boje koji u jesenskom periodu mogu poprimiti crvenkastu boju", ističu dodajući kako nedostatak uzrokuje i smanjen rast korijena, slabije busanje, nježnu i neotpornu stabljiku, a sve to rezultira smanjenim prinosom.

Gnojidba započinje u jesenskom periodu unošenjem gnojiva u tlo na dubinu oranja.

Kada je riječ o kaliju (K), on je element koji ima utjecaj na sintezu proteina, transport i nakupljanje ugljikohidrata, vodni režim i otpornost usjeva na niske temperature. "Ozimine optimalno opskrbljene kalijem troše manje vode za sintezu organske tvari odnosno imaju niži transpiracijski koeficijent. Prvi simptomi nedostatka se javljaju na starijem lišću i to u obliku nekroza na vrhu lista i uzduž ruba", upozoravaju iz Petrokemije.

Gnojivo unesite na dubinu oranja

Ovi stručnjaci napominju kako je ozimim usjevima dovoljnu količinu hraniva najlakše osigurati primjenom mineralnih gnojiva. Gnojidba započinje u jesenskom periodu unošenjem gnojiva u tlo na dubinu oranja: "Za tu namjenu se koriste NPK formulacije s povećanim sadržajem fosfora i kalija, kao što je NPK 7-20-30 ili NPK 0-20-30 u količini 200 do 600 kg/ha. Prilikom osnovne gnojidbe u tlo se unosi cijela količina potrebnih fosfornih i kalijevih hraniva. Iznimka su tla gdje su mogući gubici, kao što je slučaj s laganim i plitkim tlima".

Budući da je korijen biljke u početnom rastu u plićem sloju tla i slabo razvijen, predsjetvenom je gnojidbom potrebno obogatiti taj sloj tla hranivima kako bi se tek iznikle biljke što bolje ukorijenile i nastavile normalno rasti štedeći energiju za nadolazeće zimske uvjete.

"U predsjetvenoj gnojidbi primjenjuju se NPK formulacije s podjednakim sadržajem dušika, fosfora i kalija kao što su NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 u količini 150 do 250 kg/ha", preporučuju.

Gnojidba, među svim ostalim čimbenicima biljne proizvodnje, ima najveći utjecaj na povećanje prinosa ozimih žitarica.

Važno je, ističu, da se u jesen, prije sjetve u tlo unosi sva potrebna količinu fosfora i kalija kako bi se biljke što bolje i što dublje ukorijenile. Samo dobro ishranjene biljke snažnog korijenovog sustava biti će sposobne koristiti vodu i u njoj otopljena hraniva iz dubljih slojeva tla u sušnom periodu kada su ona u površinskom sloju tla potpuno nepristupačna biljci.

Za više informacija, obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata ili na besplatni broj telefona 0800 647 647.