Obavijest tržnim proizvođačima mrkve, peršina i celera korjenaša

Od posljednje preporuke za zaštitu korijenastog povrća proteklo je 18 dana. U spomenutom smo razdoblju zabilježili toplo i sparno razdoblje sa iznadprosječnim količinama oborina. Tako je primjerice u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja na lokalitetima uz rijeku Dravu (mjerni lokalitet Orehovica) palo 98,9 mm, a naknadno smo još u prvom tjednu mjeseca srpnja zabilježili tri kišna dana tijekom kojih je na istom mjernom lokalitetu izmjereno 24,8 mm kiše! Pritom bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća, poglavito mrkve, peršina i celera korjeneša.

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 15-tak godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC. Izmjena čestih ljetnih pljuskova sa vrlo vrućim i sparnim ljetnim danima, kada temperature dostižu 30°C pogoduju vrlo brzom širenju bolesti korijenastog povrća, naročito nakon pojava prvih simptoma!

Prvu pojavu paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) prema višegodišnjim prosjecima bilježimo u drugoj polovici mjeseca lipnja, a naknadno se bolesti tijekom srpnja i kolovoza razvija u epidemijskim razmjerima!

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu mrkve od uzročnika biljnih bolesti:

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu celera od štetnih organizama:

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu peršina pri suzbijanju uzročnika bolesti:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celera korijenaša s porastom dnevnih temperatura kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju, uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi kao mladi usjev, uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr