Neprimjetni kradljivac uroda

Pšenica i ječam već su i na većini zasijanih površina ponikli, a zbog iznimno toplog vremena očekuje se da će ubrzo niknuti i ono što je uslijed zakašnjelog skidanja proljetnih kultura, nešto kasnije i sijano. Toplo i vlažno vrijeme nagone nas da posebnu pažnju obratimo na sve češću pojavu korova kojima ovakvo vrijeme iznimno pogoduje. Ne treba zanemariti ni pojavu lisnih uši na pšenici i ječmu.

Pšenicu i ječam najviše ugrožava pojava uskolisnih korova koje je sve teže, a zbog nedostatka odgovarajućih zaštitnih sredstava, u nekim slučajevima i gotovo nemoguće uništiti. Glavni "kradljivac prinosa" je slakoperka (Apera spp.), poznatija pod nazivom vlasača. Ovaj korov jako je teško primijetiti u žitaricama jer prati razvoj pšenice i ječma, a u početnom razvoju čak i izgleda kao pšenica. To i je jedan od glavnih problema zašto se ovaj korov teško uništava u ozimim žitaricama, a zadnjih godina se sve više i širi. Slakoperka je najuočljivija neposredno pred žetvu, kada i pričinjava najveće štete jer svojom brojnošću može u potpunosti zasjeniti usjev i to u trenutku kada mu je sunčeva svjetlost najpotrebnija - u vrijeme nalijevanja zrna.

Proljeće je vrijeme kada većina ratara uglavnom radi zaštitu, a kako je gotovo nemoguće primijetiti pojavu ovog korova, uglavnom se u zaštitu ide sa sredstvima koji djeluju na razne vrste korova, ali ne nužno i na slakoperku. Zasad je poznato da ju jedino Axial donekle uništava, dok ostali nažalost, iako neki proizvođači na svojim proizvodima tvrde drugačije, nemaju nikakvo djelovanje.

Postoje sredstva koja se koriste u jesen, a najviše je to Filon, Logran, Herbaflex i Tena. Zasad se Filon na poljima pokazao kao jedini koji u jesen djeluje na slakoperku, uz Axial koji se primjenjuje u proljeće. Većina ratara najviše posla na poljima ima baš u jesen, kada se skidaju proljetne kulture, siju ozime žitarice i obavlja oranje pa u to vrijeme nemaju dodatnog vremena, a ni financijskih sredstava za jesensku zaštitu. Iz tog razloga, ratari očekuju da će ubrzo više djelotvornih sredstava biti u ponudi, pogotovo za proljetno tretiranje. S obzirom da je ovo korov koji se sve više širi po poljima i sve ga je teže uništiti, velik izazov se nameće proizvođačima sredstava za zaštitu.

Uz bolesti, kojih je svake godine sve više, sada imamo i novog neprijatelja. Danas se tako pšenica protiv bolesti šprica čak i do tri puta, a nekad to nije bilo ni potrebno. I u borbi protiv slakoperke rješenje postoji, ali sva ta sredstva poskupljuju ionako skupu proizvodnju i pitanje je što će se dogoditi sa ovogodišnjim usjevima koji su zbog nedostatka novca posijani bez gnojiva, a dobar dio i s farmerskim sjemenom? Ako još tome pribrojimo nedostatak novca za zaštitu od bolesti i korova, prinosi bi stvarno mogli biti rekordni, ali prema - gubicima.

Foto: http://www.llkc.lv