Nećemo imati pšenice za izvoz?

Žetva nekih kultura već je počela, no poznato je kako je najvažniji dio posla žetva pšenice. Još uvijek se ne zna otkupna cijena, što proizvođači smatraju lošom slikom koja se ponavlja iz godine u godinu. Kada se govori o stručnim procjenama uspješnosti ovogodišnje sjetve, stručne analize iz redova Hrvatske gospodarske komore znatno su optimističnije od onih sa terena i od samih poljoprivrednih proizvođača.

Usjevi u relativno dobrom stanju?

"Planira se skinuti oko 48 tisuća hektara pšenice sa polja Osječko-baranjske županije, nešto manje u odnosu na prošlu godinu. Uvjeti su sada puno bolji nego 2014.", tvrdi Ernest Nad iz HGK. Niske otkupne cijene odrazile su se i na zasijane površine. Ne očekuje se pojava bolesti, kao što je prošle godine bilo zlatne hrđe, a prinosi će biti u očekivanim količinama, tvrde stručnjaci.

Kišna jesen i kišno proljeće dovelo je do nekih manjih šteta na usjevima, ne očekuju se rekordi, no 120 tisuća hektara pod pšenicom u cijeloj Hrvatskoj dat će dovoljnu količinu pšenice, od 550 do 600 tisuća tona, malo iznad potreba RH koje iznose 450 tisuća tona godišnje. Neznatne količine ćemo vjerojatno imati i za izvoz, prema mišljenju stručnjaka.

Poljoprivredni proizvođači nisu tako optimistični. Matija Brlošić ocjenjuje 2015. godinu i ne tako dobrom. "Površine pod pšenicom već od jeseni su bile manje, u proljeće je bilo ekstremno visokih temperatura, a kasnije ekstremnih padalina. Na polju je dosta loša situacija, agrotehnika nije rađena kako treba, nije bačeno mineralno gnojivo što će rezultirati manjim prinosima", smatra Brlošić.

"Cijene očekujemo, prema prvim najavama nisu dobre i odrazit će se izuzetno loše na proizvodnju."