• Povrtlarstvo
  • 24.03.2015. 09:00
  • Međimurska

Nadzor smeđe truleži krumpira!

Obavijest Savjetodavne službe za povrtlare.

  • 258
  • 11
  • 0

Proizvođači krumpira pripremaju se za početak sadnje, a oni koji imaju poljoprivredne površine na laganijim zemljištima, već počinju sadnju ranijih sorti. Naša zemlja, nažalost, najveći dio potreba za sjemenskim krumpirom, podmiruje uvozom, uglavnom iz razvijenih europskih država kao što su Nizozemska, Njemačka, Belgija, Francuska i Luksemburg. Stoga naši prizvođači moraju dobro paziti da ne bi došlo do pojave i širenja karantenske smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) i drugih uzročnika bolesti, uključujući i uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter).

Iz navedenog razloga od 2001. godine, provodi se poseban program nadzora uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) koji obuhvaća vizualne preglede i laboratorijske analize uzoraka sjemenskog i merkantilnog krumpira.Program se vremenom proširivao, pa se pregledi i laboratorijske analize sad provode i na rajčici, pelargoniji i korovnoj vrsti Solanum dulcamara. Od 2009. godine, uzimaju se i uzorci vode na navodnjavanje s površina na kojima se proizvode krumpir ili rajčica.

Jednako tako, sva poljoprivredna gospodarstva koja proizvode, otkupljuju ili prikupljaju u skladišta s namjerom distribucije gomolje konzumnog krumpira, moraju biti upisana u FITO-Upisnik. Tijekom preuzimanja uvezenog sjemenskog krumpira ili prilikom naklijavanja treba redovito pregledavati njegovo zdravstveno stanje. Bakterija Ralstonia solanacearum je lokalno prisutna u nekim državama Europske Unije, pa se nalazi na tzv. A2 karantenskoj listi Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO/OEPP). Za sprječavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme, sačuvati biljnu putovnicu kupljenog sjemenskog krumpira, poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji te izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Na prvi pogled, gomolji mogu izgledati potpuno zdravo, jer sve promjene na njegovu vanjskom dijelu ovise o tome koliko se zaraza proširila u njegovoj unutrašnjosti.Na presjeku se može posumnjati na bakterijsku bolest ako su provodni snopovi smeđe boje. Promjene u boji žilnog staničja mogu uzrokovati i neki drugi uzročnici (npr. Fusarium sp., Verticillium sp.), oštećenja od herbicida ili fiziološki poremećaji. Tipično za ovu bolest je pojava bakterijske sluzi. Oko pupka ili okaca gomolja može se primijetiti i sluzavi iscjedak. Kada gomolj krumpira, na čijem presjeku vidimo promjenu boje u zoni provodnih snopova, stavimo u komoru s visokom vlagom na vrijeme od 24 do 48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak, ako zaraza potječe od vrste Ralstonia solanacearum. Posadimo li zaražene gomolje oni najčešće istrunu u tlu, ne dajući novu biljku. Stoga sumnjive uzorke sa znakovima bolesti dostavite bakteriološkom laboratoriju Zavoda za zaštitu bilja pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, Svetošimunska 25 u Zagrebu.

Ranijih su sezona, izuzev protekle vrlo kišovite i vlažne godine, na pojedinim parcelama i sortama zabilježene značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinka klisnjaka ili "žičnjacima" (Elateridae). Stoga prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. Prognoza njihove pojave i mogućih mjera preventivne zaštite provodi se pregledom tla prije sadnje! Na parcelama gdje se očekuje napad ili sade osjetljive sorte, treba krajem zime ili početkom proljeća iskopati nekoliko jama veličine 25 x 25 cm i dubine 30-tak cm. Pri tome, zemlju iz jame treba izbaciti na rasprostrtu foliju, rukama drobiti i dobro pregledati ima li štetnika koji žive u tlu. Ukupni broj štetnika jedne vrste pomnoži se sa 16 i podijeli sa brojem iskopanih jama, te se dobije broj štetnika po četvornom metru! Ako se ustanovi da postoji dva do pet štetnika npr. žičnjaka, grčica ili hrušta na metru kvadratnom, potrebna je primjena zemljišnih insekticida tijekom sadnje.

Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. godine, insekticidima na osnovi tiametoksama, imidakloprida i klotianidina privremeno je zabranjena upotreba za tretiranje sjemena i folijarno tretiranje prije cvatnje (ranije se za tretiranje gomolja krumpira prije i tijekom sadnje krumpira koristio imidakloprid npr. Prestige FS 290, Gaucho FS, Macho 70 WS). Također, u Narodnim novinama broj 142 od 19.prosinca 2012. godine objavljen je „Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida“ koji u članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju integriranu proizvodnju i godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor o čemu više možete doznati na www.mps/poljoprivreda/integrirana. U integriranoj proizvodnji krumpira preventivna primjena zemljišnih insekticida za tretiranje tla dopuštena je isključivo u trake. Stoga je suzbijanje zemljišnih štetnika od protekle sezone u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno, a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira (deponatori granuliranih insekticida ili prskalice za primjenu insekticida u trake), u brazdu prilikom njegove sadnje.

Tablica 1. Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim dijelovima krumpira:

Gomolj izbušen, uski hodnici promjera do 5 mm, prazni ili u njima narančasto-žute, tvrde ličinke.

žičnjaci

Gomolj izbuše, hodnici još uži, u njima bjelkasto-ružičaste gusjenice, samo u obalnom području (*?).

krumpirov moljac

Gomolj izvana nepravilno izgrižen od bijelih ličinki svinuta tijela i smeđe glave.

grčice hrušta

Gomolj nepravilno izgrižen i izbušen, na krumpirištu hodnici plitko ispod površine tla.

rovac

Gomolj površinski izgrizle sive gusjenice gola tijela, koje se na dodir svinu u kolut.

sovice pozemljuše

Gomolji sitni, na njima okruglaste ciste

krumpirove cistolike nematode

*nakon proizvodne 2010. sezone ovaj je nametnik uočen u Međimurju.

Podgrizajuće gusjenice sovica (Noctuidae) imaju golo, sjajno, tijelo prekriveno voskom, zemljaste su boje, a narastu do 45 mm (pri dodiru se svinu u klupko). Razlikujemo štetnost ovih vrsta u prvom dijelu vegetacije (npr. od proljetne sovce Agrotis temera), kad gusjenice oštećuju sasvim mlade biljke uz površinu tla (posljedica je venuće i sušenje biljka, odnosno prorjeđivanje sklopa). U drugom dijelu vegetacije (npr. usjevna sovica Agrotis segetum) uglavnom napadaju korijenasto-gomoljaste vrste, kao što je krumpir, a štete od sovica pozemljuša, povećava nedostatak oborina i zakorovljenost usjeva (na cvjetovima korova leptiri pronalaze hranu, a spolno zrele ženke odlažu jaja). Primjerice, u jesen 2011. godine, početkom mjeseca rujna, na sorti artemis, na nezaštićenom dijelu pokusnog polja u Međimurju, zabilježeno je 0,6 aktivnih gusjenica/m² (ili 6.000 aktivnih gusjenica sovica pozemljuša/ha)! Kemijsko suzbijanje gusjenica sovica pozemljuša je moguće samo preventivnom primjenom insekticida prije sadnje. Prognozu napada pozemljuša otežava spoznaja o njihovoj migraciji, te činjenica da proljetnim pregledom zemljišta možemo otkriti napad samo vrste koja prezimljuje u stadiju mlade gusjenice (npr. kod proljetne sovice).

Klisnjake ili "žičnjake" ubrajamo među važnije štetne organizme u nekim ratarskim "okopavinama" i brojnim povrtnim kulturama. Odrasli klisnjak je kornjaš tamnije boje, duguljasta tijela, dugačak 7-11 mm. Kad padne na leđa može skočiti natrag na noge. Njihove ličinke se nazivaju žičnjacima ("drotarima"), zbog uskog i tvrdog tijela, dugačkog do 27 mm, narančasto-žute ili bakrene boje. Odrasli klisnjaci se zadržavaju na biljnim cvjetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i djetelišta, neobrađena, a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u tlo iz kojih nakon 15 do 30 dana izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu (razvoj ličinki traje dvije do četiri godine).

Od insekticida za tretiranje ovih štetnika u našoj zemlji imamo samo sredstva navedena u Tablici 2. Karenca im je 91 dan i nisu dopušteni za mladi krumpir.

Tablica 2. Insekticidi za tretiranje tla dopušteni u krumpiru protiv zemljišnih štetnika:

Pripravak

Djelatna tvar

Doza

Karenca

Organo-fosforni

Kentaur G 5

klorpirifos-etil

8-12 kg/ha u trake

91 dan

(ne mladi krumpir)

Dursban E-48 EC, Nufos EC

klorpirifos-etil

2-3 lit./ha tretiranjem u trake

91 dan

(ne mladi krumpir)

Sintetski piretroidi

Force 1.5 G

teflutrin

7-10 kg/ha u redove

91 dan

(ne mladi krumpir)

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Povezana biljna vrsta

Pelargonija

Pelargonija

Sinonim: Muškatli | Engleski naziv: Geraniums | Latinski naziv: Pelargonium

Pelargonija Pročitaj više »

Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Proizvođači krumpira Nizozemska Njemačka Belgija Francuska Luksemburg Smeđa trulež gomolja Prstenasta trulež Program nadzora Laboratorijske analaize Rajčica Pelargonija Korovna vrsta Voda za navodnjava


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi